S obzirom na oblik i način pisanja tekst objavljen u nekom od medija može varirati od pukog iznošenja činjenica do izražavanja vlastitoga mišljenja autora kroz neku od slobodnijih novinskih formi. Ipak, svaki od novinskih tekstova, neovisno o vrsti ili žanru u koji ćemo ga smjestiti, podliježe „zakonima” pisanja koji su definirani određenim pravilima o kojima će u radu detaljnije biti izloženo. Jedan je od ciljeva primjene novinarskih pravila u kreiranju teksta ostvarivanje objektivnosti u obradi teme čime bi se u konačnici publici trebalo omogućiti da slobodno razvija kritičko mišljenje i stajalište prema temi kojom se tekst bavi. Informirati građane o određenim temama, razvijajući pritom i vlastiti stil, jedna je od zadaća novinskih tekstova, čak i onih u kojima, poput kolumne kojom ćemo se u radu baviti, očekujemo pojačanu subjektivnost u obradi teme. Razvoj medija i digitalnih tehnologija pridonijeli su većoj dostupnost medijskoga sadržaja publici, i to onog lokalno obojenog, ali i sadržaja koji se dotiče zajednice šire od one omeđene nacionalnim granicama. Zbog toga je važnije nego ikada kritički čitati i propitivati informacije koje nam se u medijima u obilju nude: te nam informacije nerijetko određuju život, djelovanje, rad i odluke koje donosimo. Tema je ovoga rada analiza kolumni hrvatskoga novinara i književnika Ante Tomića iz perspektive argumentacijsko-retoričkih postupaka kojima se koristi pri razvijanju teme. Cilj je rada odrediti kojim se argumentacijskim postupcima i strategijama te retoričkim figurama Tomić koristi kako bi publiku uvjerio u stajališta koja u kolumnama iznosi te pritom utvrditi koji je tematski raspon njegovih kolumni. Naime, što je tematski raspon širi, to je i publika šira i brojnija. Za potrebe rada služili smo se metodom kritičke analize diskursa. Na temelju provedene analize kolumni objavljenih na portalu jutarnji.hr (N = 10) moguće je opisati Tomićev narativ, utvrditi argumentacijska obilježja, izdvojiti najčešće retoričke figure kojima se služi, ali i stilska izražajna sredstva koje pritom rabi, a po čemu su njegove kolumne, analiza će pokazati, u nekim dijelovima bliže književno-umjetničkome negoli novinarskome stilu.