Ovaj rad istražuje odnos između dispozicijske usredotočene svjesnosti, kognitivne emocionalne regulacije i impulzivnog i refleksivnog kognitivnog stila. Usredotočena svjesnost, koncept s korijenima u budističkoj filozofiji, definira se kao stanje svijesti u kojem pojedinac obraća pažnju na sadašnji trenutak bez prosuđivanja (Kabat-Zinn, 2003). Dispozicijska usredotočena svjesnost predstavlja individualnu sklonost ka takvom stanju svijesti (Brown i Ryan, 2003). Kognitivni stilovi odnose se na načine na koje pojedinci obrađuju informacije. Kognitivno-iskustvena teorija (Epstein, 2003) razlikuje dva sustava obrade: racionalni (refleksivni), koji je analitičan i logičan, te iskustveni (impulzivni), koji je automatski i emocionalno vođen. Kognitivna emocionalna regulacija obuhvaća strategije koje pojedinci koriste za upravljanje emocijama (Gross, 1998). Te strategije mogu biti adaptivne, poput reprocjene i pozitivnog refokusiranja, ili maladaptivne, poput ruminacije i katastrofiziranja (Garnefski, Kraaij i Spinhoven, 2001). Istraživanje je provedeno na uzorku od 441 sudionika, korištene su metode korelacijske i regresijske analize te t-test za ispitivanje razlika među spolovima. Nadalje, dispozicijska usredotočena svjesnost pokazala je neočekivanu pozitivnu povezanost s impulzivnim kognitivnim stilom, sugerirajući složeniji odnos između svjesnosti i impulzivnosti od prethodno pretpostavljenog. Također, dispozicijska usredotočena svjesnost negativno je povezana s adaptivnim strategijama kognitivne emocionalne regulacije, što implicira da pojedinci s višim razinama svjesnosti rjeđe koriste kognitivne strategije regulacije emocija. Povezanost refleksivnog kognitivnog stila i adaptivnih strategija emocionalne regulacije nije potvrđena, dok je impulzivni kognitivni stil pokazao značajnu povezanost s maladaptivnim strategijama emocionalne regulacije. Također su pronađene značajne razlike u spolu, gdje muškarci pokazuju više refleksivnog stila, a žene više impulzivnog stila i maladaptivnih strategija.