Šećerna bolest jedan je od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice. Prema najnovijim podacima broj oboljelih u svijetu iznosi oko 425 milijuna dok je u Hrvatskoj registrirano oko 284.000 bolesnika. Šećernu bolest odlikuje povećana razina glukozu u krvi, koja nastaje kao posljedica manjka lučenja inzulina iz gušterače ili njegovog nedostatnog učinka, odnosno inzulinske rezistencije. Dvije glavne skupine šećerne bolesti su šećerna bolest tip 1 i tip 2. Zbog kroničnog i progresivnog tijeka, praćenog pojavom kroničnih komplikacija, šećerna bolest u velikoj mjeri određuje način života bolesnika i utječe na kvalitetu života. Osim na tjelesno, šećerna bolest utječe i na psihičko zdravlje te izaziva pojavu psihopatoloških simptoma. Ovo istraživanje poduzeto je u svrhu je ispitivanja međuodnosa psihopatoloških simptoma i kvalitete života bolesnika sa šećernom bolesti na uzorku sudionika iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac. U istraživanju je sudjelovalo 98 sudionika: 51 pacijent sa šećernom bolesti tip 1 i 47 pacijenata sa šećernom bolesti tip 2. Kao mjerni instrumenti korišteni su Upitnik socio demografskih i medicinskih obilježja, Skraćena verzija Upitnika kvalitete života Svjetske zdravstvene organizacije i Crown-Crispov indeks iskustva. Rezultati su pokazali da oboljeli od tipa 1 iskazuju veće zadovoljstvo tjelesnim zdravljem dok oboljeli od tipa 2 iskazuju više simptoma somatskih manifestacija anksioznosti. Utvrđeno je da Zadovoljstvo zdravljem, Tjelesno zdravlje i Socijalni odnosi utječu na vrijednost HbA1c pri čemu je viša vrijednosti HbA1c povezana s manjim zadovoljstvom na domeni Zadovoljstva zdravljem i Tjelesnim zdravljem te sa većim zadovoljstvom na domeni Socijalnih odnosa. Varijable Dob, Tjelesno zdravlje i Somatske manifestacije anksioznosti predstavljaju značajne diskriminacijske čimbenike pri čemu su oboljeli od šećerne bolesti tip 2 stariji te iskazuju više simptoma somatske manifestacije anksioznosti, dok veće zadovoljstvo tjelesnim zdravljem iskazuju oboljeli od šećerne bolesti tip 1. Naposljetku, logistička regresijska analiza pokazala je da povećanje dobi povećava šansu za šećernu bolest tip 2, kao i povećanje varijable anksioznost u fobijama.