| Abstract | Ovaj diplomski rad odnosi se na kvalitativnom metodologijom prikupljene podatke koji se tiču (ne)povjerenja potrošača prema velikim korporacijama u kontekstu prehrambenih proizvoda te na analizu razloga odabira alternativa. Na temelju postojeće literature o razvoju potrošačkog društva, ekonomije identiteta, moderniteta, mjesta potrošnje, antikorporativizma i potrošačke svjesnosti u kontekstu prehrane, konstruiran je i definiran interpretativni teorijski okvir rada. Oslanjajući se na definirane koncepte, provedeno je istraživanje koje je smješteno u urbani kontekst grada Zagreba, zbog značajnije dinamičnosti procesa istraživanih odnosa. Istraživački dio rada konstruiran je kroz intervjue šest sudionika istraživanja, koristeći metodu uzorkovanja maksimalnog odstupanja.
Istraživanjem analiziraju se primijećene potrošačke prakse koje se odmiču od efikasnosti, kvantitete i isplativosti radi pomaka prema kvaliteti i zdravlju te razlozi koji takve odabire i ponašanja potiču. Stavljaju li pojedinci u fokus zdravlje, financije, ekološku osviještenost, životni stil, podržavanje domaćih proizvođača ili su možda potaknuti medijima? Radi li se o brzorastućem trendu, te kako individualni svjetonazor može oblikovati potrošačke navike? Iz sudionikovih narativa možemo zaključiti kako ekonomski faktor nije ključna odrednica potrošačkog ponašanja te da potrošnja zaista nadilazi ekonomsku sferu i uvodi kontekst identiteta. Također, naspram Ritzerovog viđenja moderniteta, pokazalo se kako društvo mijenja predviđeni smjer kretanja, te se pomiče od kvantitete prema kvaliteti, primarno stavljajući fokus na zdravlje i kvalitetu života. Fokus nije isključivo na efikasnosti bez obzira na posljedice, već je pojedincima stalo do sadržajnosti konzumiranog. |
| Abstract (english) | This master's thesis focuses on qualitatively collected data regarding the (dis)trust of consumers towards large corporations in the context of food products, and the analysis of alternative choices. Based on existing literature on consumer society, identity economics, modernity, consumption spaces, anticorporatism, and consumer awareness in the context of food, an interpretative theoretical framework was constructed and defined. Drawing upon the defined concepts, research was conducted in the urban context of the city of Zagreb to capture the dynamics of the examined relationships. The research portion of the thesis was constructed through interviews with six research participants, using a maximum variation sampling method.
The aim of this research is to explore observed consumer practices that depart from efficiency, quantity, and cost-effectiveness towards quality and health, and to analyze the reasons that drive such choices and behaviors. Do individuals prioritize health, finances, environmental consciousness, lifestyle, or supporting local producers? Is this a rapidly growing trend, and how does individual worldview shape consumer habits? From the narratives of the participants, it can be concluded that the economic factor is not the key determinant of consumer behavior and that consumption goes beyond the economic sphere and encompasses identity. Additionally, contrary to Ritzer's view of modernity, it has been shown that society is changing the projected direction of movement, shifting from quantity to quality, primarily focusing on health and quality of life. The emphasis is no longer solely on efficiency, regardless of consequences, but rather on the meaningfulness of what is consumed. |
