Abstract | U ovome diplomskom radu se prikazuje i objašnjava fenomen medijskog populizma. Cilj rada je pridonijeti boljem razumijevanju populizma u medijima, što je ključno za budućnost novinarstva i političkog diskursa u Hrvatskoj. Populizam počiva na monolitnom konceptu „naroda“ i implikaciji da je isključivo „volja naroda“ presudna za sve političke procese u društvu. Dakle, možemo reći da populizam obuhvaća snažan antistranački stav. Kao i pojedini drugi društveno-politički pojmovi, populizam nema konačnu definiciju te može označavati više toga. Stoga smo ga predočili kroz četiri pristupa: 1. specifičan oblik organizacije političkih stranaka, 2. strategija političke mobilizacije, 3. političko-komunikacijski stil i 4. (slaba) politička ideologija. Također, razradili smo negativnu društvenu konotaciju populizma, povijest pojma te njegovu poveznicu s pop kulturom. Zatim smo analizirali medijski populizam, to jest populizam u medijima koji obuhvaća uvide u populističke trendove u suvremenom novinarstvu. On se dijeli na tri istraživačke teme: populizam medija, populizam putem medija i populističko građansko novinarstvo. Pomoću njih možemo vidjeti koliko je isprepleten odnos medija i populizma. Treće, iznijeli smo uvid u medijaciju, medijatizaciju i medijski intervencionizam koji je povezan s medijskim izvještavanjem o politici. Konačno, predočili smo nekoliko istraživanja pojedinih autora o medijskom populizmu u Hrvatskoj te pet tema koje su zasad najzastupljenije u postojećim studijama i raspravama o medijima i populizmu. Na kraju donesen je zaključak u kojem se ističe da je medijski populizam negativan pojam jer njime novinar pokazuje svoje političko opredjeljenje te ne poštuje objektivnost koja je dio novinarske norme i odraz profesionalnosti. |
Abstract (english) | In this thesis, the phenomenon of media populism is shown and explained. The work aims to contribute to a better understanding of populism in the media, which is crucial for the future of journalism and political discourse in Croatia. Populism rests on the monolithic concept of "the people" and the implication that only the "will of the people" is decisive for all political processes in society. So, we can say that populism includes a strong anti-party attitude. Like some other socio-political terms, populism does not have a final definition and can mean more than one thing. Therefore, we presented it through four approaches: 1. specific form of organization of political parties, 2. strategy of political mobilization, 3. political-communication style, and 4. (weak) political ideology. Also, we covered the negative social connotation of populism, the history of the term, and its link with pop culture. Then, we analyzed media populism, that is, populism in the media that includes insights into populist trends in contemporary journalism. It is divided into three research topics: media populism, populism through the media, and populist citizen journalism. Threw such topics, we can see how intertwined the relationship between the media and populism is. Third, we presented an insight into mediation, mediatization, and media interventionism that is related to media coverage of politics. Finally, we presented several studies by individual authors about media populism in Croatia and five topics that are currently the most represented in existing studies and discussions about media and populism. In the end, a conclusion was reached in which it is emphasized that media populism is a negative term. Journalists, by using populism in their work, show their political orientation and do not respect objectivity, which is part of the journalistic norm and a reflection of professionalism. |