Title Djeca, mediji i kognitivni razvoj: izazov suvremenog roditeljstva Title (english) Children, media and cognitive development: challenges of modern parenting Author Dora Drlje Mentor Lana Ciboci Perša (mentor)Committee member Danijel Labaš (predsjednik povjerenstva)Committee member Ivan Uldrijan (član povjerenstva)Committee member Lana Ciboci Perša (član povjerenstva)Granter Catholic University of Croatia Defense date and country 2024-09-18, Croatia Scientific / art field, SOCIAL SCIENCES Abstract Dvije trećine roditelja u SAD-u smatra da je roditeljstvo danas teže no što je bilo prije 20 godina, a kao razlog tomu navode popularnost društvenih mreža i pametnih telefona (Anderson i dr., 2000). Sadržaj koji djeca konzumiraju na internetu i društvenim mrežama direktno utječe na njihovo ponašanje i raspoloženje. No, utječe i na dječji kognitivni razvoj koji je u doba adolescencije na vrhuncu, posebice u fazi formalnih operacija (prema Piagetu, od 11 do 17 godina). Dob između 11. i 17. godine života ključna je za formiranje stavova i skupa vrijednosti koje će dijete najvjerojatnije njegovati do kraja života, stoga je roditeljski odgoj u ovoj fazi dječjih života od iznimne važnosti. Upravo su roditelji svojoj djeci prvi i osnovni uzor. Oni imaju važnu ulogu u stvaranju digitalnih navika svoje djece, a roditeljska medijacija jedan je od načina na koji roditelji mogu utjecati na te navike (Smahel i dr., 2020).
No, kako bi roditeljska medijacija bila uspješna, roditelji moraju biti svjesni svoje eventualne ovisnosti o medijima te razine medijske pismenosti koju posjeduju (Ćosić Pregrad, 2019). Medijska pismenost podrazumijeva skup vještina koje omogućuju analizu i propitkivanje sadržaja kojima smo izloženi te procjenjivanje njihove točnosti i pouzdanosti izvora (Ćosić Pregrad, 2019). Upravo se na školu kao obrazovnu ustanovu stavlja naglasak kada govorimo o medijskom opismenjavanju djece jer djeca u školama stvaraju i održavaju određenu dozu koncentracije i odgovornosti potrebne za učenje novih znanja (Ćosić Pregrad, 2019). Pri stvaranju kurikuluma osnovnih i srednjih škola potrebno je odvojiti dovoljnu količinu školske satnice za tu vrstu obrazovanja. Za roditelje pak postoje brojne edukacije o medijskoj pismenosti i kritičkom promišljanju o medijima i medijskim sadržajima koje bi trebali pohađati kako bi unaprijedili vlastite medijske kompetencije. U sklopu ovog diplomskog rada provedeno je istraživanje metodom ankete u kojem je sudjelovalo 322 roditelja djece u dobi od 11 do 17 godina. Rezultati su pokazali da većina roditelja smatra da medije znaju kritički i promišljeno koristiti te da je svakodnevni razgovor s djetetom važan za uspostavljanje dobrog odnosa s njim.
Abstract (english) Two-thirds of parents in the United States believe that parenting today is harder than it was 20 years ago, attributing this to the rise in popularity of social media and mobile phones (Anderson et al., 2000). The content that children consume on the internet and social media directly influences their behavior and mood, as well as their cognition, which is at its peak during adolescence, particularly in the formal operational stage (according to Piaget, from 11 to 17 years old). The age between 11 and 17 years is crucial for forming attitudes and values that the child will likely maintain for life, making parental guidance during this phase essential. Parents are the first and primary role models for their children and play a crucial role in shaping their digital habits. Parental mediation is one way parents can influence these habits (Smahel et al., 2020).
However, for parental mediation to be successful, parents must be aware of their potential media dependency and the level of media literacy they possess (Ćosić Pregrad, 2019). Media literacy is a set of skills that enable the analysis and questioning of the content we are exposed to, as well as the assessment of its accuracy and the reliability of sources (Ćosić Pregrad, 2019). When it comes to media literacy for children, the emphasis is being placed on schools as an educational institutions. Media education can be most effectively implemented in schools due to the level of concentration and responsibility that children exhibit there (Ćosić Pregrad, 2019). Therefore, when creating curricula for primary and secondary schools, it is necessary to allocate sufficient school hours for media education. There are also numerous educational programs on media literacy and critical thinking about media available for parents, which they should attend to raise or develop their level of media literacy. As part of this thesis, a survey was conducted among 322 parents of children aged 11 to 17 using a questionnaire. Results showed that most parents believe they can use media critically and thoughtfully. Parents consider daily conversations with their child important for establishing a good relationship with them.
Keywords
djeca
mediji
roditelji
kognitivni razvoj
medijacija
medijsko obrazovanje
medijska pismenost
Keywords (english)
children
media
parents
cognitive development
media literacy
media education
mediation
Language croatian URN:NBN urn:nbn:hr:224:548996 Study programme Title: Department of Communication Sciences Type of resource Text File origin Born digital Access conditions Access restricted to students and staff of home institution Terms of use Created on 2024-10-30 09:13:09
