| Abstract | Nakon akutne traume, traumatološki pacijenti prvi put dolaze na odjel traumatologije putem hitne kirurške ambulante u kojoj se indicira prijem. Većinom su to prijelomi u području kuka, bedrene kosti, potkoljenice te gornjih ekstremiteta, a u nekim slučajevima i višestruke ozljede. U ovom radu istraživali smo postoperativni tijek pacijenata i povezanost demografskih značajki s razinom straha prije hitne operacije.
Ispitanici i metode: Istraživanje je uključilo 100 hospitaliziranih hitnih, traumatoloških pacijenata Kliničke bolnice „Sveti Duh“ u razdoblju od 3. prosinca 2018. do 1. lipnja 2019. Podatke smo prikupljali prospektivno, anketnim upitnikom, medicinskom dokumentacijom, te sestrinskom anamnezom. Sudjelovanje u istraživanju je bilo dobrovoljno. Strah, kao promatrana varijabla mjerena je upitnikom procjene straha od operacije (engl. Surgical Fear Questionnaire in adult patients, SFQ). Za potrebe ovog istraživanja, upitnik je preveden na hrvatski jezik. Hitni traumatološki pacijenti su po hospitalizaciji ispunjavali upitnik samostalno, uz pomoć medicinske sestre i/ili obitelji. Kod ispitanika smo analizirali demografske značajke , kliničke podatke, doživljaj boli po dolasku na odjel, postoperativni tijek i razinu straha od operacije. Također smo u postoperativnom tijeku pratili trajanje hospitalizacije, samostalno ustajanje iz bolesničkog kreveta i eventualne komplikacije liječenja.
Rezultati: U istraživanju umirovljenici predstavljaju veći dio anketirane populacije. Većina ispitanika je imala ranije operacijske zahvate te ranije komplikacije liječenja. Ispitanici su se najviše bojali dugotrajne rehabilitacije i boli nakon operacije. Također je zabilježena velika briga za obitelj kod pacijenata. Žene su pokazale manju prosječnu razinu straha od muškaraca. Dob ispitanika nije povezana sa razinom straha. Trajanje hospitalizacije i broj dana potrebnih za samostalno ustajanje iz kreveta međusobno su pozitivno korelirani. Koeficijent korelacije pokazuje vrlo slabu, no ipak statistički značajnu pozitivnu povezanost između ocjene boli po dolasku u bolnicu i trajanja hospitalizacije.
Zaključak: Prema dobivenim rezultatima može se zaključiti kako ukupan prosječni strah ispitanika nije bio značajno povezan s dobi, mjestom stanovanja i razinom obrazovanja. Težina zahvata i strah u međusobnoj su slaboj korelaciji. Najveća povezanost je između straha od operacije i straha od anestezije. |
| Abstract (english) | After acute trauma, trauma patients are firstly admitted to the traumatology department via an emergency room in which an indication for admittance is set. These consist mostly of fractures of the hip, thigh, lower leg, and upper extremities, and in some cases multiple injuries. In this study, we explored postoperative course and association between demographic characteristics with fear level before emergency surgery.
Subjects and methods: The study included 100 hospitalized emergency, trauma patients at General hospital “Sveti Duh” from December 3, 2018. to June 1, 2019. Participation in the study was voluntary. Data were collected prospectively, using a questionnaire, medical records, and a nurse's history. Fear, as an observed variable, was measured by the Surgical Fear Questionnaire in Adult Patients, which was translated into Croatian, for the purposes of this study. Following their hospitalization, emergency trauma patients completed the questionnaire either independently, or with assistance of a family member and/or a nurse. We analyzed the demographic characteristics of the respondents, clinical data, pain, postoperative course and level of fear. In the postoperative course, we also analyzed the duration of hospitalization, getting up from the patient's bed independently and possible complications of treatment.
Results: The majority of participants were retired. Most participants had previous surgical procedures and earlier complications of treatment. Respondents were most afraid of long-term rehabilitation and pain after surgery. Mostly concern for the family in patients has also been reported. Women showed a lower average level of fear than men. The age of the respondents is not related to the level of fear. The duration of hospitalization and the number of days required to stand up independently from bed were positively correlated, moreover the correlation coefficient showed a very weak but still statistically significant positive correlation between the pain level on arrival at the hospital and the duration of hospitalization.
Conclusion: According to the obtained results, it can be concluded that the total average fear of the respondents did not correlate significantly with the patient’s age, home place and level of education. The severity of the procedure and the fear level were poorly correlated. The highest detected correlation was between fear of surgery and fear of anesthesia. |
