UVOD: Palijativna skrb je ukupna i aktivna skrb za pacijenta kod kojeg bolest ne reagira na druge principe liječenja. Najvažnije je suzbijanje boli, drugih simptoma, socijalnih, psiholoških i duhovnih problema. Ona je u svom pristupu interdisciplinarna, i svojim djelokrugom obuhvaća palijativnog pacijenta njegovu obitelj i cijelu zajednicu. Palijativna skrb nudi koncept najosnovnije zaštite – zbrinjavanje pacijentovih potreba tamo gdje se za njega skrbi. Palijativna skrb afirmira život, i smrt smatra normalnim procesom; ona smrt ne ubrzava niti je odgađa. Palijativna skrb nastoji očuvati najbolju kvalitetu života sve do smrti. Kirurgija i palijativna medicina su dvije grane koje se međusobno isprepleću i skrb oko palijativnih bolesnika se vrlo često u današnje vrijeme u KBC Sestre milosrdnice odvija upravo na odjelima Klinike za kirurgiju. Potrebno je adekvatno znanje i edukacija kako bi medicinske sestre/tehničari poznavali principe pružanja zdravstvene njege palijativnom bolesniku te kako bi napravili razliku između kurativnog i palijativnog liječenja kirurškog bolesnika. CILJ: Osnovni su ciljevi istražiti kvalitetu rada medicinskih sestara i tehničara u pružanju skrbi palijativnom bolesniku na odjelima Klinike za kirurgiju, istražiti smatraju li da su dovoljno educirani za skrb i njegu palijativnih bolesnika te dali je njihova razina znanja pri skrbi i njezi palijativnog bolesnika dostatna. ISTRAŽIVANJE: Istraživanje je provedeno na Klinici za kirurgiju KBC Sestre milosrdnice. U istraživanju su sudjelovali medicinski tehničari i medicinske sestre zaposleni na 5 odjela Klinike za kirurgiju. Ispitanici su bili upoznati s ciljem istraživanja, i sudjelovali su dobrovoljno. Istraživanje je provedeno putem PCQN upitnika (Palliative Care Quiz for Nurses) uz dozvolu za korištenje upitnika. Upitnik je do sada korišten u sličnim istraživanjima te je validiran za hrvatsku populaciju. Istraživanje je odobreno od Etičkog povjerenstva KBC Sestre milosrdnice. U statističkoj obradi podataka koristile su se standardne statističke metode za utvrđivanje osnovnih deskriptivnih parametara. REZULTATI: Istraživanjem se došlo do rezultata koji ukazuju da nijedan ispitanik nema „dobro znanje“, dok je 16 ispitanika od ukupno 48 (33,33%) pokazalo „dostatno znanje“. Srednja vrijednost točnih odgovora je 8,02 (40,10%). ZAKLJUČAK: Prema rezultatima istraživanja može se zaključiti da je za pružanje adekvatne i kvalitetne palijativne skrbi potrebno imati znanje, vještine i povoljne stavove prema palijativnoj skrbi. Medicinske sestre koje su dovoljno kvalitetno educirane u pružanju skrbi mogle bi poboljšati kvalitetu života pacijenata i njihovih obitelji u bolničkim okruženjima.