Na svjetskoj razini trenutno se vodi više od 110 oružanih sukoba, neki od njih su više, a neki manje poznati široj javnosti (Today`s Armed Conflicts, n.d.). U okviru tog konteksta svijet se susreće sa sve većim brojem prisilnih migranata koji napuštaju svoj dom u potrazi za sigurnim utočištem. Države koje pruže sklonište često se susreću s prisilnim migrantima koji dolaze iz različitih kulturoloških, jezičnih i religijskih pozadina. Postavlja se pitanje kako se države snalaze u tom dodiru različitosti? Kakvi su stavovi građana prema prisilnim migrantima s obzirom na njihovu kulturološku, jezičnu i religijsku pozadinu? Na tragu tih promišljanja ovaj rad ispituje stavove studenata u gradu Zagrebu prema prisilnim migrantima iz Sirije i Ukrajine. Navedena tema istražena je putem online anketnog upitnika tijekom 2023. godine na uzorku od 356 studenata u gradu Zagrebu. U radu su testirane tri istraživačke hipoteze. Rezultati istraživanja pokazali su kako studenti odabranih fakulteta u gradu Zagrebu u većem stupnju prihvaćaju prisilne migrante iz Ukrajine, za razliku od prisilnih migranata iz Sirije. Također, potvrđena je hipoteza prema kojoj studenti odabranih fakulteta u gradu Zagrebu u većem stupnju prihvaćaju prisilne migrante iz Ukrajine zbog toga što su kultura, religija i običaji prisilnih migranata iz Ukrajine sličniji kulturi, religiji i običajima u Hrvatskoj. Posljednja hipoteza, prema kojoj studenti odabranih fakulteta u gradu Zagrebu koji se pozicioniraju lijevo ili krajnje lijevo na političkom spektru u većem stupnju prihvaćaju prisilne migrante iz Sirije i Ukrajine, za razliku od studenata koji se politički pozicioniraju desno ili krajnje desno također je potvrđena.