Sažetak | Uvod: Koncept zadovoljstva poslom individualnog je i subjektivnog karaktera za svakog pojedinca. Zadovoljstvo poslom je važan čimbenik koji ukazuje na to je li zaposlenik u dobrom odnosu sa svojim radnim mjestom i organizacijom u kojoj radi. Postojeća literatura ukazuje na brojne izazove s kojima se susreću medicinske sestre zaposlene u akademskoj zajednici. U literaturi nema takvih istraživanja provedenih u Hrvatskoj.
Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je ispitati radna iskustva i zadovoljstvo poslom medicinskih sestara/tehničara zaposlenih u punom radnom vremenu na studijima sestrinstva u Hrvatskoj.
Metode: Provedeno je kvalitativno istraživanje u veljači i ožujku 2024. godine putem intervjua na daljinu. U istraživanje je uključeno 12 od 13 visokih učilišta koji organiziraju studije sestrinstva na području Republike Hrvatske. Ispitanici su bili medicinske sestre/tehničari zaposleni u nastavi na studijima sestrinstva u Hrvatskoj u punom radnom vremenu. U istraživanje su bili pozvani svi potencijalni ispitanici koji odgovaraju kriterijima uključenja. Podaci su se od ispitanika prikupljali temeljem polu-strukturiranog intervjua. Upitnici koji su se koristili u formuliranju pitanja su Upitnik o stresu nastavnika, Upitnik organizacijske predanosti i Upitnik o zadovoljstvu poslom. Nakon provedbe intervjua, napisani su transkripti za svaki intervju. Na temelju ispitanikovih odgovora, oformljene su teme i po potrebi podteme kroz koje su sažeti svi problemi, izazovi, razmišljanja i stavovi ispitanika.
Rezultati: Od 58 potencijalnih ispitanika koji zadovoljavaju kriterije uključenja, u istraživanju je sudjelovalo 52 (90%). U istraživanju je sudjelovalo 10 osoba muškog spola i 42 osobe ženskog spola u dobi od 28 do 64 godina. Ispitanici se na radnom mjestu suočavaju s različitim izazovima, primjerice prekomjernim administrativnim opterećenjem (N=30), dodatnim poslovima, nedostatkom resursa, motivacijom zaposlenika, organizacijom kliničke prakse, prilagodbom novim generacijama studenata i predrasudama prema sestrinskoj profesiji. Usprkos izazovima, većina nikada nije požalila zbog zaposlenja na visokom učilištu u punom radnom vremenu (N=33), ističući prijenos znanja, rad s mladim ljudima i mogućnosti napredovanja kao pozitivne aspekte. Većina navodi da ih ustanova podržava u profesionalnom razvoju (N=46) kroz sufinanciranje edukacija, uvažavanje ideja i/ili mentorstvo iskusnijih kolega.
Zaključak: Istraživanje ukazuje na potrebu za promjenama u radnim uvjetima i politikama zapošljavanja medicinskih sestara na sveučilišnim studijima u Hrvatskoj kako bi se poboljšalo njihovo zadovoljstvo poslom. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti smanjenju administrativnog opterećenja, boljem upravljanju i organizaciji, povećanju podrške i poticanju što češćim edukacijama ključnih za unaprjeđenje profesionalnog razvoja te osiguravanju adekvatnog priznanja za rad. |
Sažetak (engleski) | Background: The concept of job satisfaction is individual and subjective for each person. Job satisfaction is an important factor that indicates whether an employee has a good relationship with their workplace and the organization in which they work. Multiple studies have indicated that nurses employed in academia face numerous challenges. Such studies that have been conducted in Croatia have not been published thus far.
Aim: This study aimed to analyze the work experiences and job satisfaction of nurses employed full-time in higher-education nursing studies in Croatia.
Methods: A qualitative study was conducted via interviews in February and March 2024. The study included 12 of 13 higher education institutions organizing nursing studies in the Republic of Croatia. The participants were nurses employed full-time in teaching positions in nursing studies in Croatia. All individuals meeting the inclusion criteria were invited to participate in the study. Data were collected from the participants based on semi-structured interviews. The questionnaires used in formulating the interview questions included the Teacher Stress Questionnaire, the Organizational Commitment Questionnaire, and the Job Satisfaction Survey. After conducting the interviews, transcripts were prepared for each interview. Based on the participants' answers, themes and, if necessary, sub-themes were formed to summarize all the participants' problems, challenges, thoughts, and attitudes.
Results: Of the 58 individuals who met the inclusion criteria, 52 (90%) participated in the study. The participants included 10 men and 42 women aged between 28 and 64 years. The participants faced various challenges in their workplace, such as excessive administrative burdens (N=30), additional tasks, lack of resources, employee motivation, organization of clinical practice, adaptation to new generations of students, and prejudices against the nursing profession. Despite these challenges, most have never regretted their full-time employment at higher education institutions (N=33), highlighting knowledge transfer, working with young people, and opportunities for advancement as positive aspects. The majority reported that their institution supports them in professional development (N=46) through co-financing education, valuing ideas, and mentorship from experienced colleagues.
Conclusion: Results of this study indicate the need for changes in working conditions and employment policies for nurses in university nursing programs in Croatia to improve their job satisfaction. Special attention should be given to reducing administrative burdens, better management and organization, increasing support, promoting regular education critical for professional development, and ensuring adequate recognition for their work. |