Predmetna disertacija istražuje povezanost socijalnog kapitala i financijskih stavova na primjeru studenata u Zagrebu. Pritom se socijalni kapital promatra kroz društvene mreže te norme reciprociteta, pouzdanosti i povjerenja koje iz istih proizlaze, te se definira kroz sedam varijabli navedenih u nastavku: percipirana društvena podrška, učestalost društvenog kontakta s bližnjim osobama, učestalost sudjelovanja u društvenim aktivnostima, generalizirano povjerenje, povjerenje u institucije, percipirana pravednost, percipirana volja za pomaganjem (generalizirana recipročnost). Financijski se stavovi mjere kroz tri izjave koje se odnose na preferenciju kratkoročnog nad dugoročnim (odnosno kombinaciju između trenutne potrošnje i štednje). Na temelju do sad provedenih istraživanja, moguće je bilo pretpostaviti pozitivnu povezanost između dvaju koncepata, što se i potvrdilo provedenim istraživanjem. Naime, predmet istraživanja bilo je proučavanje odnosa socijalnog kapitala i financijskih stavova studenata sveučilišnih studija u Zagrebu, a istraživanje istog ujedno je bio i glavni cilj istraživanja. Nakon temeljitog proučavanja i predstavljanja literature vezane za konstrukte socijalni kapital i financijske stavove, provelo se istraživanje čiji su se rezultati predstavili u disertaciji. U radu se koristio kvantitativni istraživački pristup, a tehnika prikupljanja podataka bila je anketa provedena na fakultetima na ukupno 611 ispitanika. Rezultati pokazuju da studenti s višom razinom društvene podrške, učestalijim društvenim kontaktom i sudjelovanjem u društvenim aktivnostima imaju razboritije financijske stavove. Također, utvrđeno je da studenti s višom razinom generaliziranog povjerenja, povjerenjem u institucije, percipiranom pravednošću i generaliziranom recipročnošću imaju razboritije financijske stavove. Osim što se svaka varijabla socijalnog kapitala zasebno stavljala u odnos s financijskim stavovima, faktorska analiza potvrdila je postojanje jednog latentnog faktora - socijalnog kapitala - iza sedam manifestnih varijabli te se, uzevši u obzir navedeno, zaključuje da postoji statistički značajna i pozitivna povezanost između socijalnog kapitala i financijskih stavova među studentima sveučilišta u Zagrebu.