Naslov Predskazatelji intenziteta akutne poslijeoperacijske boli u bolesnica operiranih radi karcinoma dojke
Autor Mirjana Mioč
Mentor Mladen Stanec (mentor)
Član povjerenstva Ivan Šklebar (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Ana Tikvica Luetić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Mladen Stanec (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Hrvatsko katoličko sveučilište (Odjel za sestrinstvo) Zagreb
Datum i država obrane 2019-09-25, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
Sažetak Bol je najstariji medicinski problem, predmet je brojnih istraživanja, a do danas nije nađen način da se objektivizira i izmjeri. Svaki operacijski zahvat predstavlja izazov i mobilizaciju cijelog organizma, a jedan od mehanizama koji se aktivira je i mehanizam bola, koj bi trebao biti tretiran što učinkovitije već tijekom zahvata te neposredno nakon zahvata kako bi se smanjila mogućnost razvoja kronične boli iz akutne poslijeoperacijske boli. Ovim istraživanjem željeli smo utvrditi može li se i u kojoj mjeri već dostupnim upitnicima (Pain Sensitivity Questionnaire PSQ (UBO) i Coping Strategies Questionnaire CSQ (PSC)) i aparatom algometar procijeniti intenzitet i jačina poslijeoperacijske boli i tome prilagoditi protokol analgezije. Istraživanje je provedeno od veljače do travnja u Klinici za Tumore Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu.
Istraživanje je provedeno na 100 bolesnica dobi od 30 do 89 godina koje su primljene u Kliniku radi operacije od karcinoma dojke. Prije operacije bolesnice su ispunile i PSQ (UBO) i CSQ (PSC) upitnike. Prije operacije mjerena je i bolna osjetljivost aparatom algometar što je uključivalo devet mjerenja dok je prosječna vrijednost tih devet mjerenja uzeta kao referentna vrijednost u kasnijem istraživanju. Na svim je pacijenticama primijenjen isti protokol analgezije. Nakon operaciji mjeren je osobni doživljaj boli pomoću NRS skale i to 2, 6, 12, 18, 24, 48 i 72 sata poslije operacije.
Nije utvrđena statistički značajna korelacija između prijeoperacijskog mjerenja boli algometrom i NRS rezultata iz poslijeoperacijskog razdoblja. Međutim, utvrđena je povezanost, iako ne statistički značajna, između rezultata PSQ (UBO) i NRS mjerenja te je daljnim istraživanjem utvrđena značajna statistička korelacija (p<0,05) između ta dva parametra u skupini pacijentica definiranih kao jako osjetljive (ALG<60). Istraživanje je pokazalo da se korištenjem algometra mogu identificirati jako osjetljivi pacijentice te se može unaprijed planirati i prilagoditi analgezijski protokol. Možemo reći da rezultati ovog istraživanja ukazuju da je analgezijski protokol primjenjivan tijekom istraživanja uspješan u prevenciji poslijeoperacijskog bola i da se bolesnice jako osjetljive na bol mogu selektirati algometarskim mjerenjima i PSQ (UBO) upitnikom.
Protokol analgezije primjenjen tijekom istraživanja bio je uspješan u sprečavanju pojave poslijeoperacijske boli. Ipak kod pacijentica visoke osjetljivosti potrebe za dodatnom analgezijom mogle bi biti detektirane i prije operacije mjerenjima algometrom ili PSQ (UBO) upitnikom.
Sažetak (engleski) Pain is the oldest medical problem, subject to numerous researches and until now modern medicine doesn't have a reliable tools to objectify and measure it. Each surgical procedure represents the challenge and mobilization of the whole body of the patient, and one of the mechanisms that is activated during and after surgery is the pain mechanism. Thus, pain should be treated as effectively during the procedure and immediately after, to reduce the chances of developing chronic pain from acute postoperative pain. With this study, we wanted to determine whether and to what extent already available questionnaires (PSQ (UBO) and CSQ (PSC)) and the algometre can be used in preoperative stage to estimate the intensity and strength of postoperative pain and to adjust the analgesia protocol. The study was conducted from February to April 2019. at the Clinic for Tumor Clinical Hospital Center Sestre milosrdnice in Zagreb.
A study was conducted on 100 female patients aged 30 to 89 who were admitted to the Clinic for breast cancer surgery. Prior to surgery, each participant completed PSQ (UBO) and CSQ (PSC) questionnaires. Prior to surgery pain sensitivity was measured with the algometer which included nine measurements, while the average value of these nine measurements was taken as a reference value in the later study. The same analgesic protocol was applied to all patients included in the study. After the surgery personal pain experience was measured using NRS scales, 2, 6, 12, 18, 24, 48 and 72 hours after the operation.
No statistically significant correlation was found between the preoperative pain measurement by alghometer and NRS results from the postoperative period. However, a correlation was found, although not statistically significant, between the PSQ (UBO) and NRS results and a further significant statistical correlation (p <0.05) was found between these two parameters in the patient group defined as a very sensitive (ALG <60 ). Research has shown that using the algometers can identify very sensitive patients and it is possible to plan and adapt the analgesic protocol prior the operation. We can conclude that the results of this study indicate that the analgesic protocol applied during the research was successful in the prevention of postoperative pain. Also, patients more sensitive to pain can be identified by algometric measurements and the PSQ (UBO) questionnaire. The analgesia protocol applied during the research was successful in preventing the occurrence of postoperative pain. However, in patients with high sensitivity the need for additional
analgesia could be detected even before the operation by measurements with the algometry or PSQ (UBO) questionnaire.
Ključne riječi
bol
rak dojke
algometar
NRS
PSQ (UBO)
CSQ (PSC)
analgezija
Ključne riječi (engleski)
pain
breast cancer
algometer
NRS
PSQ
CSQ
analgesia
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:224:432391
Studijski program Naziv: Sestrinstvo Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra sestrinstva (mag. med. techn.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2019-11-18 10:22:32