| Sažetak | Shizofrenija se uslijed incidencije od 1% u općoj populaciji smatra jednim od vodećih
psihijatrijskih poremećaja. Zbog svojih brojnih prezentacija u kliničkoj slici ne može se definirati
kao jedinstveni entitet, već govorimo o poremećaju s heterogenom genetskom, neurobiološkom,
okolišnom i socijalnom pozadinom, koji se očituje nizom kognitivnih, bihevioralnih i
emocionalnih odstupanja u samoj kliničkoj slici, a što govori u prilog tome da ne postoje dvije
identične kliničke slike shizofrenije. Shizofrenija je i poremećaj kroničnog karaktera, koji iziskuje
dugotrajno zbrinjavanje. Uslijed svoje dugotrajnosti, nedovoljno poznate etiologije, poremećaja
psihičkih funkcija i promjena u ponašanju te činjenice da se najčešće javlja u doba kasne
adolescencije, shizofrenija bitno narušava radnu i socijalnu funkcionalnost oboljele osobe, te ima
negativan utjecaj kako na kvalitetu života oboljelog, tako i na bolesnikovu obitelj, zdravstveni
sustav i društvo općenito.
Ono što u zadnje vrijeme zaokuplja pažnju struke, ali i zabrinjava, je prisutnost
komorbidnih somatskih oboljenja u oboljelih od shizofrenije, koji još uvijek nisu adekvatno
dijagnosticirani i tretirani. Naime, zbog stila života koji uključuje neadekvatnu ishranu, manjak
tjelesne aktivnosti i pušenje, zbog utjecaja samog psihotičnog poremećaja, a i potencijalno
nepovoljnih učinaka antipsihotika u oboljelih od shizofrenije može doći do razvoja niza
metaboličkih abnormalnosti koje se skupno nazivaju metabolički sindrom. Pojam metabolički
sindrom podrazumijeva abdominalnu ili centralnu pretilost, hipertrigliceridemiju uz sniženi
HDL-kolesterol, hipertenziju i hiperglikemiju. Ukoliko se navedeni metabolički poremećaji pojave
istovremeno, kod oboljelog povećavaju rizik od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih bolesti, te
razvoja šećerne bolesti tipa II. Kardiovaskularne bolesti su, uz suicid, najvažniji uzrok mortaliteta
u oboljelih od shizofrenije. Poznato je kako su navedene metaboličke abnormalnosti povezane s
kroničnim tijekom poremećaja te dugotrajnom primjenom određenih antipsihotika. Međutim,
postoji mogućnost kako su metabolički parametri narušeni već u samom početku poremećaja,
odnosno, kada se prvi put postavi dijagnoza shizofrenije. Navedeno je ujedno i hipoteza ovog
istraživačkog rada. Cilj istraživanja je bio ispitati prospektivnom analizom prisutnost spomenutih
metaboličkih parametara u 30 ispitanika oboljelih od prve psihotične epizode shizofrenije, uz
određivanje eventualne pojavnosti metaboličkog sindroma, te usporedba dobivenih rezultata s
rezultatima 30 ispitanika koji od ranije imaju dijagnosticiranu shizofreniju i 30 ispitanika kod kojih
nije dijagnosticiran poremećaj. Prospektivno istraživanje je provedeno na Klinici za psihijatriju
KBC Sestre milosrdnice. Za potrebe istraživanja analizirane su laboratorijske vrijednosti lipida i
glukoze u serumu, antropometrijske mjere, te postojanje ovisnosti o nikotinu kod ispitanika.
U provedenom istraživanju nije potvrđena hipoteza da su metabolički parametri
poremećeni već u samom početku poremećaja kada se prvi put postavi dijagnoza shizofrenije,
odnosno prisutni parametri ne zadovoljavaju dijagnostičke kriterije za postavljanje dijagnoze
metaboličkog poremećaja u oboljelih od prve psihotične epizode shizofrenije. |
| Sažetak (engleski) | Schizophrenia is considered one of the leading psychiatric disorders due to its
incidence of 1% in the general population. Due to its many presentations it can not be defined as
a single entity, but rather a disorder with heterogeneous genetic, neurobiological, environmental
and social background, manifested by a series of cognitive, behavioral and emotional deviations,
which speaks in favor that there are no two identical clinical presentations of schizophrenia.
Schizophrenia is also a chronic disorder, requiring long-term care. Because of its long duration,
insufficiently known etiology, behavioral changes and alterations of psychic functions, and the
fact that it most commonly occurs during late adolescence, schizophrenia significantly impairs
work and social functionality of the affected individual and has a negative impact on both the
quality of life of the patient and the patient’s family, health system and society in general.
What has recently caught the field’s attention is the presence of comorbid somatic
diseases in patients with schizophrenia who have not yet been adequately diagnosed and treated.
One of the most common and severely debilitating is the metabolic syndrome. It is a syndrome
consisting of a series of metabolic abnormalities that result from a number of factors, such as:
inadequate nutrition, lack of physical activity and smoking, the effects of the psychotic disorder
itself, as well as the potentially adverse effects of antipsychotics in patients with schizophrenia.
The term metabolic syndrome implies abdominal or central obesity, hypertriglyceridemia with
lowered HDL-cholesterol, hypertension and hyperglycemia. If these metabolic disorders occur at
the same time, the patient is at increased risk of cardiovascular, cerebrovascular disease and the
development of type II diabetes. Cardiovascular disease, along with suicide, is the most important
cause of mortality in patients with schizophrenia. Metabolic abnormalities are known to be
associated with chronic course of the disorder and long-term administration of certain
antipsychotics. However, there is a possibility that metabolic parameters are impaired at the
outset of the disorder, that is, when the first diagnosis of schizophrenia is made. That is in fact the
main hypothesis of this research. The aim of the study was to prospectively examine and analyze the values of the
aforementioned metabolic parameters and to determine if the metabolic syndrome is present in
30 subjects with the first episode of schizophrenia. Those values were compared with those of
other 30 subjects, who were previously diagnosed with schizophrenia and another 30 subjects,
who were not diagnosed with the disorder (healthy individuals). This study was conducted at the
Clinic for Psychiatry of the UHC Sestre milosrdnice. For the purpose of the study, laboratory
values of serum lipids and glucose, anthropometric measures, and the existence of nicotine
dependence in the subjects were analyzed.
The study did not confirm the hypothesis that metabolic parameters are abnormal at
the very beginning of the disorder, when the diagnosis of schizophrenia is made for the first time
in patients’ lives. The present parameters do not meet the diagnostic criteria for the diagnosis of
metabolic disorder in patients with the first episode of schizophrenia. |
