Dolazak velikog broja izbjeglica i migranata u Europu od 2015. na dalje, potaknuo je europske i hrvatske medije na svakodnevno izvještavanje o „migrantskoj krizi―. Mediji sluţe za prenošenje poruka i za izvještavanje o događajima, no oni mogu, korištenjem okvira, oblikovati stavove i mišljenja publike. Specifičnost i kompleksnost situacije s migrantskom krizom stavili su medije pred velik izazov u smislu prezentacije tog fenomena. Ovaj se diplomski rad bavi temom medijske konstrukcije društvene zbilje na primjeru prikaza migrantske krize u Hrvatskoj na nekima od najčitanijih hrvatskih dnevno-informativnih internetskih portala. Također, razmatra i moguće razlike u izvještavanju između različito „svjetonazorski obojenih― portala. Budući da su mediji vaţan kreator javnog mnijenja, uz definiranje funkcije medija u stvaranju slike svijeta oko nas, u teorijskom se dijelu ovoga rada daje pregled terminologije povezane uz migrantsku problematiku te etičkih načela kojih se novinari moraju pridrţavati kada je riječ o izvještavanju o ranjivim skupinama. U radu su također predočeni ključni događaji koji su obiljeţili migrantsku krizu te primjeri medijske prezentacije migranata u različitim europskim drţavama. U istraţivačkom je dijelu rada analizirano 457 članaka objavljenih u šest odabranih hrvatskih dnevno-informativnih internetskih portala različitih svjetonazorskih polazišta. Analizirani su članci u razdoblju od početka migrantske krize u Hrvatskoj sredinom rujna 2015. do početka istraţivanja u listopadu 2020. U tom se razdoblju pratio razvoj migrantske situacije i moguće promjene medijskog narativa povezanog uz migrante. Rezultati kvantitativne analize sadrţaja pokazali su kako se o migrantima većinom izvještavalo neutralno te da oni većinom nisu bili predmetom stereotipiziranja. Ipak, dominantni je okvir izvještavanja kod svih portala tijekom cijelog analiziranog razdoblja bio sigurnosni, a ne humanitarni. Ovaj se rad moţe sagledati kao polazišna točka za daljnja istraţivanja o ovoj temi u kojima bi se mogli analizirati i drugi mediji te kako na analizirane medijske sadrţaje reagiraju sami primatelji poruka.