Naslov Kvaliteta života osoba oboljelih od COVID-a nakon pojave simptoma bolesti i završetka liječenja
Naslov (engleski) Quality of life of patients with COVID after the onset symptoms and completion of treatment
Autor Nikolina Pek
Mentor Melita Uremović (mentor)
Član povjerenstva Marica Miletić-Medved (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Vjekoslav Peitl (član povjerenstva)
Član povjerenstva Melita Uremović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Hrvatsko katoličko sveučilište (Odjel za sestrinstvo) Zagreb
Datum i država obrane 2022-02-25, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti
Sažetak UVOD: Epidemija koronavirusa postala je veliki javnozdravstveni problem diljem svijeta. Nakon što je virus izoliran i identificiran, Svjetska zdravstvena organizacija službeno ga je nazvala SARS-CoV-2. Zbog širenja i obuhvaćanja brojnih simptoma (poput glavobolje, grlobolje, umora, zaduhe, nedostatka zraka, mučnine) koronavirus je uvelike utjecao na kvalitetu života oboljelih ljudi.
CILJ: Praćenje parametara kvalitete života osoba oboljelih od COVID-a 6 dana od pojave simptoma bolesti u usporedbi s istim parametrima 28 dana po završetku liječenja. Hipoteze istraživanja:
ženski ispitanici percipirat će da im je kvaliteta života narušenija nego ispitanici muškog spola,
svi ispitanici percipirat će da im je kvaliteta života narušenija u odnosu na vrijeme prije oboljenja od COVID-19 virusa.
METODE: Istraživanje je provedeno kod 100 ispitanika u dobi od 18 do 80 godina, šest dana od pojave simptoma bolesti i 28. dan po završetku liječenja. Provedeno je na 1. odjelu za akutne respiratorne infekcije u Klinici za infektivne bolesti „dr. Fran Mihaljević“. Vrijeme istraživanja: od 5. veljače do 5. svibnja 2021. godine. Podatci su prikupljani pomoću upitnika SF-36 za subjektivnu procjenu tjelesne sposobnosti i Barthelovog indeksa za objektivnu procjenu funkcionalne sposobnosti. Prisustvo boli testirano je pomoću VAS skale. Za obradu podataka korišten je program za statističku obradu podataka IBM SPSS 23. U sklopu istraživanja rezultati su prikazani deskriptivnom i inferencijalnom statistikom. Za prikaz statističkih razlika među spolovima te između prvog i drugog mjerenja, kao i povezanosti među subskalama, korišteni su t test za nezavisne uzorke, t test na ponovljenim mjerenjima i Pearsonov koeficijent korelacije.
REZULTATI: Rezultati istraživanja potvrdili su da je najviše oboljelih bilo u dobi od 61 do 80 godina, 28 dana nakon preboljenog covida kvaliteta života ispitanika bila je i dalje narušena. Ispitivala se razlika u kvaliteti života muškog i ženskog spola nakon preboljenja COVID-a, gdje su rezultati ukazali da ne postoji statistički značajna razlika između muškaraca i žena u usporedbi procjene sadašnjeg i prošlogodišnjeg zdravlja (p= 0,15), ali su žene kao i kod prvog mjerenja lošije procijenile svoje sadašnje zdravstveno stanje u usporedbi s prošlom godinom (M=55,41; SD = 27,09) u odnosu na muškarce (M= 63,10; SD = 24,53). Unatoč razlikama u prosječnim vrijednostima subjektivne samoprocjene
zdravstvenog stanja između muškaraca i žena, provedeni t testovi nisu pokazali statistički značajnu razliku ni na jednoj subskali SF-36.
Također, istraživanjem su dobiveni rezultati koji pokazuju da postoji statistički značajna razlika kod svih ispitanika u kvaliteti života u odnosu na vrijeme prije obolijenja od COVID-19 virusa (p<0,05). Kod 17% ispitanika nakon preboljelog COVID-a i dalje je bila prisutna umjerena bol u mišićima, glavobolja kod 30% ispitanika, a grlobolja kod 14% ispitanika. Osjećaj umora tijekom naporne tjelesne aktivnosti ostao je prisutan kod 81% ispitanika, a lošija tjelesna sposobnost po preboljenju COVID-a ostala je u 64% ispitanika.
ZAKLJUČAK: Istraživanjem se pokazalo kako je na kvalitetu života oboljelih osoba COVID-19 virus dosad imao veliki utjecaj. Utvrđeno je da je kod prvog i drugog mjerenja u većini promatranih parametara zabilježena statistički značajna razlika u kvaliteti života svih ispitanika. Također je utvrđeno da unatoč razlikama u prosječnim vrijednostima subjektivne samoprocjene kvalitete života između muškaraca i žena, provedeni t testovi nisu pokazali statistički značajnu razliku. Pružanjem adekvatne pomoći, kvaliteta života ispitanika bila je bolja po završetku liječenja u odnosu na dolazak u bolnicu.
Sažetak (engleski) INTRODUCTION: The corona virus epidemic has become a great public health problem all around the globe. After having the virus isolated and identified, the World Health Organisation has officially named it SARS CoV-2. Because of its fast spreading, and a wide variety of symptoms like headache, sore throat, fatigue, shortness of breath and nausea, corona virus has had a significant impact on the quality of life of those infected.
THE OBJECTIVE: Observing the parameters of the quality of life with people infected with COVID, after 6 days of the first sign of symptoms in comparison with the same parameters 28 days after ending the treatment. The hypothesis of the research: female subjects of the research percieve their quality of life in a more negative light than the male subjects. All the subjects of the research claim the quality of their lives has deteriorated in comparison with the time before they got infected.
METHODS: The research has been carried out among 100 people, aged 18-80, 6 days after the outbreak of symptoms and 28 days after the end of medical treatment. The location for the experiment was the University Hospital for Infectious Diseases "Dr. Fran Mihaljević", whereas the time span was between 5th February up until the 5th of March 2021. The data was gathered via SF-36 questionaire, used for subjective evaluation of physical fitness and the Barthel index for the objective evaluation of functional abilities. Pain was measured with the help of a Visual Analogue Scale (VAS). IBM SPSS 23 statistical data processing program was used for data processing. As part of the research, the results were presented in descriptive and inferential statistics. The t test for independent samples, the t test on repeated measurements and the Pearson correlation coefficient were used to show statistical differences between the sexes and between the first and second measurements as well as the correlations between the subscales.
RESULTS: The results of the research confirmed that most of the patients were aged 61-80, 28 days after overcoming covid the quality of life of the respondents was still impaired. The difference in the quality of life of males and females after COVID was examined, where the results indicated that there was no statistically significant difference between men and women compared to the assessment of current and last year's health (p = 0.15), but women first measurements poorer their current health status compared to last year (M = 55.41; SD = 27.09) compared to men (M = 63.10; SD = 24.53). Despite differences in the
mean values of subjective self-assessment of health status between men and women, t tests performed did not show a statistically significant difference on any of the SF-36 subscales.
Also, the research obtained results that show that there is a statistically significant difference in all subjects in the quality of life compared to the time before COVID-19 virus (p<0.05). In 17% of subjects after COVID, moderate muscle pain, headache in 30% of subjects, and sore throat in 14% of subjects were still present. Feelings of fatigue during strenuous physical activity remained present in 81% of respondents, and poorer physical fitness after overcoming COVID remained in 64% of respondents.
CONCLUSION: Research has shown that the COVID-19 virus has so far had a major impact on the quality of life of patients. In the first and second measurements, a statistically significant difference was recorded in most of the observed parameters, except for the subjective assessment of physical fitness where the performed t tests did not show a statistically significant difference in any of the observed parameters. By providing adequate assistance, the quality of life of the respondents was better after the end of the treatment compared to the arrival at the hospital.
Ključne riječi
corona infekcija
kvaliteta života
izlječenje
Ključne riječi (engleski)
corona infection
the quality of life
recovery
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:224:064875
Studijski program Naziv: Sestrinstvo Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra sestrinstva (mag. med. techn.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2022-02-28 09:45:11