Naslov Medijske reprezentacije stvarnog zločina (true crime) i etičke i pravne posljedice
Naslov (engleski) Media representations of true crime and their ethical and legal consequences
Autor Vanesa Lukačin
Mentor Jasna Ćurković Nimac (mentor)
Član povjerenstva Krunoslav Novak (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Leali Osmančević (član povjerenstva)
Član povjerenstva Jasna Ćurković Nimac (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Hrvatsko katoličko sveučilište (Odjel za komunikologiju) Zagreb
Datum i država obrane 2024-12-12, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Informacijske i komunikacijske znanosti Komunikologija
Sažetak Etičko-pravne posljedice kreiranja sadržaja o stvarnom zločinu propitkuju se krajem 1990ih godina pa sve do pojave novih medija. Prekretnicu predstavljaju tehnološka otkrića u području forenzike i javno vještačenje te suđenje serijskim ubojicama koji su, medijskom eksponiranošću, postigli slavu. Kronološkim pregledom koji koristimo u ovom radu uočava se fenomen medijskog izvještavanja o serijskim ubojicama u svrhu upozorenja javnosti, odnosno promjena paradigme u medijskom izvještavanju od naglaska na informativne funkcije koji postepeno prerasta u medijsku funkciju zabave. Pojavom novih medija uočava se činjenica da se pojačana medijska pozornost prema serijskim ubojicama događa u korelaciji s porastom masovnih ubojstava, odnosno pojava serijskih ubojica u želji za postizanjem slave. S početkom u 20. stoljeću započinje proces stvaranja arhetipa psihopata koji iz predmeta masovne prijetnje postaje arhetip „pojedinca iznad društva” te postepeno ulazi u kinematografiju i popularnu kulturu. Miješanje zabavne i informativne funkcije medijskih sadržaja o stvarnom zločinu upravo poteže niz etičkih i pravnih pitanja, pogotovo kada se u obzir uzme korelacija medijskog senzacionalizma i porasta stope masovnih ubojstava (Lankford, 2018). U radu se posebno stavlja naglasak na model prikazivanja medijskog sadržaja stvarnog zločina u Sjedinjenim Američkim Državama. Navedeni američki model prikazivanja uspoređuje se s modelom prikazivanja u Hrvatskoj koji je uvjetovan drugačijim pravnim okvirom i etičkim kodeksom novinara. Važnost teme očituje se u popunjavanju sadržajne praznine u znanstveno-stručnim radovima u područje ove problematike, posebice u Hrvatskoj i na hrvatskom jeziku. S obzirom na važnost i praktične reperkusije ove teme, prilično začuđuje vrlo skroman opseg znanstveno-stručnih radova, te se ovaj rad može smatrati jednim od rijetkih radova o ovoj temi iz područja komunikologije. U užem smislu, komunikološka perspektiva iz koje autorica diplomskog rada polazi, zadire u područje teorije medija, psihologije medija te posebno u područje etike medija i odgoja za medije.
Sažetak (engleski) The ethical and legal implications of creating content about true crime have been questioned from the late 1990s until the emergence of new media. A turning point was marked by technological discoveries in the field of forensics and public expert analysis, as well as the trials of serial killers who, through media exposure, gained fame. A chronological overview used in this paper reveals the phenomenon of media reporting on serial killers for the purpose of public warning, indicating a shift in media reporting from an emphasis on informative functions to a gradual transformation into a media function of entertainment. With the advent of new media, it becomes apparent that increased media attention towards serial killers correlates with the rise of mass murders, where serial killers emerge with a desire for fame. Beginning in the 20th century, the process of creating the archetype of the psychopath begins, transforming from a subject of mass threat into an archetype of the "individual above society," gradually entering cinematography and popular culture. The blending of entertainment and informational functions in media content about true crime raises a series of ethical and legal questions, especially when considering the correlation between media sensationalism and the rise in mass murder rates (Lankford, 2018). The paper particularly emphasizes the model of presenting true crime media content in the United States. This American model is compared with the model of presentation in Croatia, which is conditioned by a different legal framework and journalists' ethical code. The importance of the topic is evident in filling the content gap in scientific and professional works in this field, especially in Croatia and in the Croatian language. Given the importance and practical repercussions of this topic, the very modest scope of scientific and professional work is quite surprising, making this paper one of the few works on this topic in the field of communication studies. In a narrower sense, the communication perspective from which the author of the thesis approaches the topic delves into the areas of media theory, media psychology, and particularly media ethics and media education.
Ključne riječi
masovna ubojstva
stvarni zločin
masovni mediji
teorije medija
Ključne riječi (engleski)
mass murders
true crime
mass media
media theory
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:224:816992
Studijski program Naziv: Komunikologija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra komunikologije (mag. comm.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-12-13 08:49:21