prikaz prve stranice dokumenta Anksioznost i depresivnost kod bolesnika nakon preboljelog akutnog infarkta miokarda na ambulantnoj kardiovaskularnoj rehabilitaciji
Pristup korisnicima matične ustanove
diplomski rad
Anksioznost i depresivnost kod bolesnika nakon preboljelog akutnog infarkta miokarda na ambulantnoj kardiovaskularnoj rehabilitaciji
2018. urn:nbn:hr:224:423946
Tuzla, Monika
Hrvatsko katoličko sveučilište
Odjel za sestrinstvo

Citirajte ovaj rad

Tuzla, M. (2018). Anksioznost i depresivnost kod bolesnika nakon preboljelog akutnog infarkta miokarda na ambulantnoj kardiovaskularnoj rehabilitaciji (Diplomski rad). Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:423946

Tuzla, Monika. "Anksioznost i depresivnost kod bolesnika nakon preboljelog akutnog infarkta miokarda na ambulantnoj kardiovaskularnoj rehabilitaciji." Diplomski rad, Hrvatsko katoličko sveučilište, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:423946

Tuzla, Monika. "Anksioznost i depresivnost kod bolesnika nakon preboljelog akutnog infarkta miokarda na ambulantnoj kardiovaskularnoj rehabilitaciji." Diplomski rad, Hrvatsko katoličko sveučilište, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:423946

Tuzla, M. (2018). 'Anksioznost i depresivnost kod bolesnika nakon preboljelog akutnog infarkta miokarda na ambulantnoj kardiovaskularnoj rehabilitaciji', Diplomski rad, Hrvatsko katoličko sveučilište, citirano: 06.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:423946

Tuzla M. Anksioznost i depresivnost kod bolesnika nakon preboljelog akutnog infarkta miokarda na ambulantnoj kardiovaskularnoj rehabilitaciji [Diplomski rad]. Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište; 2018 [pristupljeno 06.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:423946

M. Tuzla, "Anksioznost i depresivnost kod bolesnika nakon preboljelog akutnog infarkta miokarda na ambulantnoj kardiovaskularnoj rehabilitaciji", Diplomski rad, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:423946

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:423946
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovAnksioznost i depresivnost kod bolesnika nakon preboljelog akutnog infarkta miokarda na ambulantnoj kardiovaskularnoj rehabilitaciji
AutorMonika Tuzla
MentorJasna Čerkez Habek (mentor)
MentorDalibor Čavić (sumentor)
Član povjerenstvaMelita Uremović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMarta Čivljak (član povjerenstva)
Član povjerenstvaJasna Čerkez Habek (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Hrvatsko katoličko sveučilište
(Odjel za sestrinstvo)
Zagreb
Datum i država obrane2018-09-28, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
Sažetak
Akutni infarkt miokarda posljedica je potpunog ili djelomičnog prekida dotoka krvi koronarnoj arteriji ili njezinim granama. Liječenje, oporavak te promjena načina života često kod bolesnika dovodi do straha, tjeskobe, nesigurnosti, anksioznosti pa i depresije. U svrhu liječenja, oporavka, edukacije, smanjivanje mogućih čimbenika rizika, socijalizacije te smanjivanje rizika od koronarnog incidenta u budućnosti provodi se sekundarna prevencija, odnosno kardiovaskularna rehabilitacija. Ciljevi ovog istraživanja su utvrditi incidenciju anksioznosti i depresivnosti kod bolesnika koji su liječeni perkutanom koronarnom intervencijom, onih koji su liječeni konzervativno i bolesnika liječenih aortokoronarnim premoštenjem nakon preboljelog akutnog infarkta miokarda neovisno o načinu liječenja te utvrditi čimbenike rizika za razvoj anksioznosti i depresivnosti. Istraživanje je provedeno u Poliklinici za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju u Zagrebu. Podaci bolesnika prikupljeni su u periodu od 10. rujna 2015. do 31. prosinca 2017. U istraživanju sudjelovalo je 437 bolesnika s preboljelim akutnim infarktom miokarda, podijeljenih u tri skupine; 1. skupina liječeni perkutanom koronarnom intervencijom u kojoj je 367 bolesnika, 2. skupina su liječeni s aortokoronarnim premoštenjem u kojoj je 50 bolesnika te 3. skupina liječeni konzervativno u kojoj je 20 bolesnika. U istraživanju korištena je HADS skala (engl. Hospital Anxiety and Depression Scale) koju su bolesnici ispunili na početku i na kraju programa rehabilitacije. Retrospektivnom analizom podataka rezultati istraživanja pokazuju da kod sveukupnog broja bolesnika, 20% bolesnika ima klinički značajnu anksioznost, 24% bolesnika ima klinički značajnu depresivnost na početku rehabilitacije, te da postoji statistički značajno smanjenje anksioznosti i depresivnosti na kraju rehabilitacije. Učestalost anksioznosti i depresivnosti se ne razlikuje ovisno o načinu liječenja akutnog infarkta miokarda, osim što je statistički značajno izraženija kod žena koje su liječene perkutanom intervencijom.
Sažetak (engleski)
Acute myocardial infarction is the consequence of complete or partial interruption of blood flow to the coronary artery or its branches. Treatment, recovery or lifestyle changes often lead to fear, anxiety, insecurity and even depression. Secondary prevention or cardiovascular rehabilitation is being carried out for the purpose of treatment, recovery, education, reduction of possible risk factors, socialisation and reduction of the coronary inconvenience risk in the future. The aim of this study was to determine the incidence of anxiety and depression in patients treated with perkutan coronary intervention, those treated conservatively and patients treated with aortic coronary artery after acute myocardial infarction, irrespective of the mode of treatment, and also to determine the risk factors for the development of anxiety and depression. The study was conducted at the Polyclinic for the Prevention of Cardiovascular Diseases and Rehabilitation in Zagreb. Patient data was collected in the period from 10 September, 2015 to 31 December, 2017. 437 patients with acute myocardial infarction were divided into three groups: Group 1 with 367 patients treated with perkutan coronary intervention, Group 2 with 50 patients treated with aortic coronary artery disease and Group 3 with 20 patients treated conservatively. The HADS scales (Hospital Anxiety and Depression Scale) were used by the patients at the beginning and the end of the KVR programme. Retrospective data analysis showed that in the total number of patients 20% of patients had clinically significant anxiety and 24% of patients have clinically significant depression at the beginning of rehabilitation. Observing the research results depending on the way of treating acute myocardial infarction, there is no statistically significant difference in the presence of anxiety and depression in rehabilitation patients.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:224:423946
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra sestrinstva (mag. med. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-11-28 12:00:57