prikaz prve stranice dokumenta Simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja i odnos s roditeljima kod potomaka hrvatskih branitelja
Pristup korisnicima matične ustanove
diplomski rad
Simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja i odnos s roditeljima kod potomaka hrvatskih branitelja
2021. urn:nbn:hr:224:130738
Utrobičić, Klara
Hrvatsko katoličko sveučilište
Odjel za psihologiju

Citirajte ovaj rad

Utrobičić, K. (2021). Simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja i odnos s roditeljima kod potomaka hrvatskih branitelja (Diplomski rad). Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:130738

Utrobičić, Klara. "Simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja i odnos s roditeljima kod potomaka hrvatskih branitelja." Diplomski rad, Hrvatsko katoličko sveučilište, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:130738

Utrobičić, Klara. "Simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja i odnos s roditeljima kod potomaka hrvatskih branitelja." Diplomski rad, Hrvatsko katoličko sveučilište, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:130738

Utrobičić, K. (2021). 'Simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja i odnos s roditeljima kod potomaka hrvatskih branitelja', Diplomski rad, Hrvatsko katoličko sveučilište, citirano: 26.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:130738

Utrobičić K. Simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja i odnos s roditeljima kod potomaka hrvatskih branitelja [Diplomski rad]. Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište; 2021 [pristupljeno 26.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:130738

K. Utrobičić, "Simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja i odnos s roditeljima kod potomaka hrvatskih branitelja", Diplomski rad, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, 2021. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:130738

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:130738
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovSimptomi posttraumatskog stresnog poremećaja i odnos s roditeljima kod potomaka hrvatskih branitelja
Naslov (engleski)Symptoms of posttraumatic stress disorder and the parental bonding among the descendants of Croatian war veterans
AutorKlara Utrobičić
MentorMartina Knežević (mentor)
Član povjerenstvaLjiljana Pačić Turk (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMaja Jazvinšćak Jembrek (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMartina Knežević (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Hrvatsko katoličko sveučilište
(Odjel za psihologiju)
Zagreb
Datum i država obrane2021-07-19, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Sažetak
U posljednje vrijeme sve više istraživanja pokazuje kako pojedinac ne mora osobno proživjeti traumu da bi razvio posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). U takvim slučajevima često se koristi pojam sekundarna traumatizacija, koji objašnjava kako pojedinac može razviti simptome poremećaja zbog saznanja o traumatskom događaju koji je doživjela njemu bliska osoba i zbog želje da toj osobi pomogne. Ovaj fenomen posebno je zanimljiv kada uzmemo u obzir odnos roditelj-dijete, kao jedan od najvažnijih odnosa koji ostvarujemo tijekom života. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost između razine simptoma PTSP-a, strategija suočavanja sa stresom, odnosa s roditeljima te očeve dijagnoze PTSP-a kod potomaka hrvatskih branitelja. U istraživanju je sudjelovalo 47 potomaka hrvatskih branitelja od kojih 24 potomka ima oca s dijagnozom PTSP-a, a 23 potomka ima oca bez dijagnoze PTSP-a. Rezultati su pokazali da se potomci ne razlikuju u razini simptoma PTSP-a, u strategijama suočavanja sa stresom te roditeljskoj brizi i zaštićivanju. Majčino zaštićivanje pokazalo se kao značajan pozitivan, a očevo zaštićivanje kao značajan negativan prediktor korištenja strategija suočavanja izbjegavanjem. To znači da je više majčinog zaštićivanja i manje očevog zaštićivanja povezano s češćim korištenjem strategija suočavanja izbjegavanjem njihovih potomaka. Možemo zaključiti da rezultati nisu utvrdili sekundarnu traumatizaciju kod potomaka hrvatskih branitelja, ali su ukazali na povezanost odnosa roditelj-dijete s korištenjem strategija suočavanja sa stresom u odrasloj dobi. Čini se kako bi praktične intervencije trebale biti usmjerene prema podučavanju roditelja o odnosu s njihovom djecom s naglaskom na davanje autonomije i uključenost očeva u odgoj te podučavanju potomaka o uspješnim strategijama suočavanja sa stresom.
Sažetak (engleski)
Recently, more and more research shows that an individual does not have to personally experience trauma in order to develop post-traumatic stress disorder (PTSD). In such cases, the term secondary traumatization is often used, which shows that individual can develop symptoms of the disorder just by listening about the traumatic event experienced by a person close to him and because of the desire to help that person. This phenomenon is especially interesting when we consider the parent-child relationship, as one of the most important relationships we achieve throughout the life. The aim of this study was to examine the association between the level of PTSD symptoms, stress coping strategies, parental bonding and father's diagnosis of PTSD among the descendants of Croatian war veterans. The results showed that the descendants did not differ in the level of PTSD symptoms, stress coping strategies, and parental care and overprotection. Maternal overprotection was a significant positive, and paternal overprotection was a significant negative predictor of the use of coping strategies. This means that more maternal overprotection and more paternal autonomy are associated with more frequent use of avoidant coping strategies by their descendants. We can conclude that the results did not find secondary traumatization in the descendants of Croatian war veterans, but indicated the association between the parent-child relationship and the use of coping strategies in adulthood. It seems that the practical interventions should be directed at teaching parents about their relationship with their children with an emphasis on giving autonomy and involvement of fathers in upbringing and teaching offspring about successful coping strategies.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:224:130738
Studijski programNaziv: Psihologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-07-20 11:12:45