Naslov Homo kiborg u hrvatskomu kontekstu: stavovi studenata sveučilišta u gradu Zagrebu o transhumanizmu
Naslov (engleski) Homo cyborg in the Croatian context: the attitudes of students at the Universities of Zagreb on transhumanism
Autor Paula Zujić
Mentor Ivana Brstilo Lovrić (mentor)
Član povjerenstva Gordan Črpić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Mario Bara (član povjerenstva)
Član povjerenstva Ivana Brstilo Lovrić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Hrvatsko katoličko sveučilište (Odjel za sociologiju) Zagreb
Datum i država obrane 2021-11-29, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Sociologija
Sažetak Temeljni koncept ovoga diplomskoga rada jest transhumanizam koji propagira tehno-znanstveno nadilaženje ljudskih ograničenja te pojačavanje njegovih ukupnih sposobnosti poput fizičkoga poboljšanja, kognitivnoga poboljšanja, poboljšanja raspoloženja, produživanja životnog vijeka. Imajući u vidu kako sama ideja ljudskog poboljšanja nije nova, u radu se transhumanizam teorijski analizira unutar suvremenoga ili (post)modernog konteksta čije obilježje fluidnosti zahvaća i razumijevanje čovjeka, odnosno njegovog tijela i svijesti u praktičnom okviru tehnologije, ekonomije i znanosti. Jedna od koncepcija unaprijeđenog čovjeka svojstvenog transhumanizmu je kiborg – kombinacija organskog i anorganskog, fizičkog i tehnološkog. Opoziciju ovakvim stajalištima predstavlja biokonzervativizam koji ističe problematičnost zadiranja u ljudsku prirodu upozoravajući na potencijalne štetne i nepovoljne posljedice po čovjeka, društvo i čitavi planet.
Tema transhumanizma empirijski je istražena na razini stavova studenata sveučilišta u gradu Zagrebu (N= 226) metodom anketnog online upitnika provedenoga tijekom srpnja i kolovoza 2021. godine uz pridržavanje etičkih istraživačkih načela. Opća hipoteza uputila je na upoznatost ispitanika s osnovnim konceptima i praksama transhumanizma, dok su ostale hipoteze analizirane unutar modela religioznosti, modela svjetonazora, modela područja studijskog smjera i modela prihvaćanja novih tehnologija. Rezultati provedenoga istraživanja pokazali su da ispitani studenti u većini poznaju osnovne koncepte i prakse transhumanizma te da postoje statistički značajna odstupanja unutar testiranih modela na način da religiozni i konzervativni ispitanici te oni skloni manjem prihvaćanju novih tehnologija ujedno manje pristaju uz transhumanističku teoriju i praksu od nereligioznih, liberalnih ispitanika i onih sklonijih prihvaćanju novih tehnologija.
Ovim radom je produbljena slabije istražena tema transhumanizma u hrvatskomu kontekstu kroz operacionalizacije na razini teorije i prakse kao aktivnijeg koraka u vidu zainteresiranosti za korištenjem transhumane tehnologije. Kroz studentsko približavanje koncepciji homo kiborga moguće je prognozirati dalje društveno približavanje transhumanističkoj viziji poboljšanoga čovjeka i društva.
Sažetak (engleski) The basic concept of this thesis is transhumanism, which promotes techno-scientific overcoming of human limitations and strengthening its overall abilities such as physical improvement, cognitive improvement, mood improvement, life expectancy. Bearing in mind that the very idea of human improvement is not new, the paper theoretically analyzes transhumanism within a contemporary or (post) modern context whose fluidity is characterized by understanding human or his body and consciousness in the practical framework of technology, economics and science. One of the conceptions of the advanced man inherent in transhumanism is the cyborg - a combination of organic and inorganic, physical and technological. Opposition to such views is represented by bioconservatism, which emphasizes the problem of encroaching on human nature, warning of potential harmful and adverse consequences for man, society and the entire planet.
The topic of transhumanism was empirically researched at the level of the attitudes of students at the Universities of Zagreb (N = 226) using the online survey questionnaire conducted during July and August 2021 with adherence to ethical research principles. The general hypothesis indicated the respondents' familiarity with the basic concepts and practices of transhumanism, while other hypotheses were analyzed within the model of religiosity, worldview model, study area model and model of acceptance of new technologies. The results of the research showed that the students mostly know the basic concepts and practices of transhumanism and that there are statistically significant deviations within the tested models in such a way that religious and conservative respondents and those prone to less acceptance of new technologies agree less with transhumanist theory and practice than non-religious ones, liberal respondents and those more inclined to accept new technologies.
This paper deepens the less researched topic of transhumanism in the Croatian context through operationalizations at the level of theory and practice as a more active step in the form of interest in the use of transhuman technology. Through the student's approach to the concept of homo cyborg, it is possible to predict further social approach to the transhumanist vision of an improved man and society.
Ključne riječi
transhumanizam
biokonzervativizam
(post)modernost
ljudsko poboljšanje
kiborg
Ključne riječi (engleski)
transhumanism
bioconservatism
(post) modernity
human improvement
cyborg
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:224:926537
Studijski program Naziv: Sociologija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra sociologije (mag. soc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2021-12-08 12:24:06