Naslov Kretanje stanovništva zagrebačke Dubrave od sredine 19. stoljeća do kraja 20. stoljeća
Naslov (engleski) Population Movement in Zagreb's District of Dubrava from the middle of 19th Century to the end of the 20th Century
Autor Lucija Rogina
Mentor Mario Kevo (mentor)
Član povjerenstva Ines Sabotič (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Mario Bara (član povjerenstva)
Član povjerenstva Mario Kevo (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Hrvatsko katoličko sveučilište (Odjel za povijest) Zagreb
Datum i država obrane 2022-02-25, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Povijest Hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest
Sažetak Različita povijesna i društveno-gospodarska zbivanja imala su veliki utjecaj na kretanje stanovništva grada Zagreba pa time i zagrebačke Dubrave. Ujedinjenjem Kaptola i Gradeca 1850. godine nastaje Zagreb, koji se počinje ubrzano širiti. Širenjem grada nastaju kvartovi kroz koje se stanovnici identificiraju i čvršće povezuju s gradom. Jedan od nastalih kvartova je zagrebačka Dubrava, naselje smješteno na istočnom dijelu grada Zagreba. Unatoč perifernom položaju, zbog kojeg u početku nije bila previše atraktivna za naseljavanje, prema broju stanovnika Dubrava se vrlo brzo počinje ubrajati među veće kvartove grada Zagreba. Odabrana tema diplomskog rada bavi se prvenstveno popisnim kretanjem stanovništva zagrebačkog predgrađa, od njegovih početaka sve do jednog od najnapučenijih zagrebačkih kvartova, a u korelaciji s društveno-gospodarskim razvojem samog naselja. Obuhvaćeno razdoblje, od sredine 19. stoljeća do kraja 20. stoljeća, pruža zaokruženu sliku nekih aspekata kretanja stanovništva i općeg razvoja Dubrave. U radu se ukazuje na povijesne, demografske i društveno-gospodarske čimbenike koji su utjecali na privlačnost ovog područja za doseljavanje stanovništva.
U drugoj polovici 19. stoljeća, Dubrava je bila u posjedu zagrebačkog Kaptola te je pretežno bila nenaseljena. Raspadom feudalno-kmetskih odnosa i agrarnom reformom početkom 20. stoljeća, područje Dubrave postaje individualno vlasništvo čime Dubrava prestaje biti izletište i počinje biti područje pogodno naseljavanju većeg broja stanovnika. Površina okružena šumom postala je građevinsko zemljište na kojoj su prvotno izgrađeni stambeni objekti, a povećanjem broja stanovnika postupno su izgrađeni društveni i kulturni sadržaji. Kronološki pregled razvoja zagrebačke Dubrave te kako su određeni povijesni i društveno-gospodarski čimbenici utjecali na razvoj stanovništva, tema je ovog diplomskog rada.
Sažetak (engleski) Various historical and socio-economic events have had a great influence on the migration of the Zagreb’s population, and thus of Dubrava. With the unification of the city of Zagreb in 1850, it began to expand rapidly. Consequently, neighborhoods are created, through which residents identified themselves and connected strongly with the city. One of those neighborhoods was Dubrava, a settlement located in the eastern part of Zagreb. Despite the peripheral position due to which it was initially not suitable for settlement, Dubrava became, in terms of population, one of the larger districts of the city of Zagreb. The thesis deals with the movement of the population of this suburb, from its beginnings until it was one of the most populated neighborhoods. The covered period, from the middle of the 19th century to the end of the 20th century, provides a complete picture of the migration and the development of Dubrava. The thesis highlights the historical and socio-economic factors that influenced immigration. In the second half of the 19th century, Dubrava was owned by Kaptol and was mostly uninhabited. With the disintegration of feudal-serf relations and agrarian reform at the beginning of the 20th century, the area of Dubrava became an individual property. Due to this, Dubrava stopped being a picnic area and began to be an area suitable for large populations. The area before surrounded by forest then has become a building land on which residential objects were built. With the increase of inhabitant’s number, social and cultural facilities were gradually developed. The main topic of the thesis is the chronological overview of the development of Dubrava and how certain historical and socio-economic factors influenced the population.
Ključne riječi
Zagreb
Dubrava
stanovništvo
demografske promjene
naseljavanje
industrijska zona
neplanska gradnja
ideološka izgradnja
Ključne riječi (engleski)
Zagreb
Dubrava
Population
Demographic changes
Settlement
Industrial zone
Unplanned construction
Ideological construction
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:224:801740
Studijski program Naziv: Povijest Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra povijesti (mag. hist.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2022-02-28 09:50:05