Naslov Osobine ličnosti i suočavanje sa stresom kao prediktori psihosomatskih simptoma Naslov (engleski) Personality traits and coping with stress as predictors of psychosomatic symptoms Autor Tamara Bešenić Mentor Ljiljana Pačić Turk (mentor)Član povjerenstva Anamarija Bogović Dijaković (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Sandra Nakić Radoš (član povjerenstva)Član povjerenstva Ljiljana Pačić Turk (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Hrvatsko katoličko sveučilište Datum i država obrane 2018-03-20, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Cilj ovog rada bio je ispitati mogućnost predikcije učestalosti psihosomatskih simptoma putem doprinosa dimenzija Velepetorog modela ličnosti (Ekstraverzije, Ugodnosti, Savjesnosti, Emocionalne stabilnosti i Intelekta) i stilova suočavanja sa stresom (Suočavanja usmjerenog na problem, Suočavanja usmjerenog na emocije i Suočavanja izbjegavanjem) kada se kontrolira doprinos varijabli spola i dobi. Istraživanjem je sveukupno obuhvaćeno 402 studenta (285 studentica i 71 student) preddiplomskih i diplomskih studija jednog zagrebačkog sveučilišta. Za mjerenje učestalosti psihosomatskih simptoma korištena je skala učestalosti Upitnika psihosomatskih simptoma za djecu i adolescente - PSS (Vulić-Prtorić, 2005), suočavanje sa stresom mjereno je Upitnikom suočavanja sa stresnim situacijama Endlera i Parkera – CISS (Sorić i Proroković, 2002), a dimenzije Velepetorog modela ličnosti mjerene su hrvatskom verzijom International Personality Item Pool - IPIP 50 (Mlačić i Goldberg, 2007). Analiza frekvencija psihosomatskih simptoma općenito pokazala je najveću učestalost manjka energije, glavobolje i boli u leđima. Iznenadni gubitak sluha, iznenadni gubitak vida i nesvjestica pokazali su se kao najrjeđi psihosomatski simptomi na ispitanom uzorku. Gledajući po kategorijama psihosomatskih simptoma, simptom „knedla“ u grlu pokazao se kao najučestaliji psihosomatski simptom u kategoriji pseudoneuroloških psihosomatskih simptoma, doživljaj ubrzanog lupanja srca u kategoriji kardiovaskularnih simptoma, prehlada u kategoriji respiratornih simptoma, mišićna napetost u kategoriji muskulatornih simptoma, nadutost u kategoriji gastrointestinalnih simptoma, akne ili bubuljice u kategoriji dermatoloških psihosomatskih simptoma te manjak energije ili umor u kategoriji bol i osjećaj slabosti. Rezultati hijerarhijske regresijske analize u tri koraka pokazali su da niža razina Emocionalne stabilnosti, viša razina Intelekta i viša razina Suočavanja usmjerenog na emocije predviđaju veću učestalosti psihosomatskih simptoma. Također, dobiveni rezultati pokazuju značajan prediktivni doprinos kontrolirane varijable spola, pri čemu ženski spol predviđa veću učestalost psihosomatskih simptoma. Dobiveni rezultati mogu pomoći u izradi edukativnih programa o suodnosu tjelesnog i mentalnog zdravlja te u savjetodavnom radu s osobama s izraženim psihosomatskim simptomima.
Sažetak (engleski) The main aim of this study was to examine the contribution of markers of the Big-Five factor structure (Extraversion, Agreeableness, Conscientiousness, Emotional stability and Intellect) and coping with stress (Task-oriented coping, Emotion-oriented coping and Avoidance-oriented coping), with gender and age as controlled variables, to the prediction of psychosomatic symptoms’ frequency. In this study, 402 students (285 female and 71 male students) participated. As a measurement tool for psychosomatic symptoms' frequency, the scale of the Psychosomatic Symptoms Questionnaire for Children and Adolescents – PSS (Vulić-Prtorić, 2005) was used. Coping was measured via Coping Inventory for Stressful Situations by Endler and Parker – CISS (Sorić & Proroković, 2002), and the Big-Five factor structure markers were measured via the Croatian version of the International Personality Item Pool – IPIP (Mlačić & Goldberg, 2007). Frequency analysis of the level of psychosomatic symptoms in general shows that lack of energy, headaches and back pain are the most common psychosomatic symptoms. Sudden loss of sight, sudden loss of voice and fainting are the rarest psychosomatic symptoms. The most common psychosomatic symptoms were: lump in the throat in pseudo-neurological psychosomatic symptoms category, too fast heart beating in cardiovascular category, cold in the respiratory category, muscle tension in muscular category, bloated stomach in gastrointestinal category, acnes and pimples in the category of dermatological psychosomatic symptom, and lack of energy in the category of pain or weakness. The results of three-step hierarchical regression analysis show that lower level of Emotional stability, higher level of Intellect and Emotion-oriented coping are significant predictors for the higher level of psychosomatic symptoms. Also, the results show significant contribution of controlled variable gender in the prediction of psychosomatic symptoms’ frequency. The results obtained can provide help in the development of educational programs on the relationship between mental and physical health, and in counseling work with people with expressed psychosomatic symptoms.
Ključne riječi
psihosomatski simptomi
osobine ličnosti
suočavanje sa stresom
Ključne riječi (engleski)
psychosomatic symptoms
personality traits
coping with stress
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:224:716768 Studijski program Naziv: Psihologija Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2018-03-29 11:02:14
