Emotivni posao svakodnevna je pojava koja zaposlenicima,koji rade izravno s ljudima,omogućava ispunjenje očekivanja za pružanje usluge bez izražavanja vlastitih emocija.Karakteristike su emotivnog posla da se odvija interakcijama licem u lice, da se želi pobuditi određeno emotivno stanje u drugoj osobite da postoji određena razina kontrole nad ponašanjem pojedinca. Radno mjesto konobara ispunjava svenavedene uvjete te obuhvaća i radno mjesto,s kojimvećina ljudi ima dnevni doticaj,stogapostoji potencijal za obavljanje emotivnog posla. Oni poslužuju goste veći dio danapri čemu često dolazi do zamora zaposlenika.Kada je zamor prisutan na radnome mjestu, zaposlenik više nije u mogućnosti pružiti očekivani način pružanja usluge, koji u slučaju konobara podrazumijeva ljubaznost i osmijeh, bez svjesnoga truda. Od svakoga konobara se očekuje dase treba prikloniti gostu zbog uvriježene krilatice„gost je uvijek u pravu”. Kako bi se izbjegao potencijalni konflikt na radnome mjestu, konobarima na raspolaganju stoje alati emotivnog posla koji osiguravaju željenu kvalitetu usluge. U radu jekorištena kvalitativna metodapolustrukturiranog intervjua skonobarima Zaboka iZagreba. Opći je cilj istraživanja utvrditi postojanje emotivnog posla u konobarenju na primjeru radnika iz Zagreba i Zaboka. Posebni ciljevi su utvrditi razloge emotivnoga posla, utvrditi metode emotivnog posla, utvrditi pravila osjećaja u emotivnome poslu, te utvrditi korištenje razmjene darova u emotivnome poslu. Nakon obrade podataka, oblikovanjakodova i analize, ustanovljeno je postojanje emotivnoga posla u konobarenju prema izjavamasudionika. Razlozi emotivnog posla bili su navedeni kao stres, nedostatak motivacije za radnim mjestomte pritisak na glumljenje od strane gostiju i poslodavca. Metode koje su navodili sudionici bile su komentiranje gostiju, korištenje humorate dubokai površna gluma. Pravila osjećaja utvrđena istraživanjem bila su uređena prema uputama za ponašanje od strane samog poslodavca ili već postavljenih standarda ponašanja konobara,kojih je sudionik bio svjestan prije dolaska na posao. Također, sami sudionici reguliraju svoje ponašanje prema vlastitoj procijeni za svakoga gostapri čemu donose odluku postoji li nužnost emotivnog posla ili ne.