Čovjek stari na biološkoj, sociološkoj i psihološkoj razini i te promjene se odražavaju na kvalitetu života. Obzirom na rastući broj starijih osoba (>65 godina) u ukupnoj populaciji Hrvatske, što zbog porasta općeg životnog standarda, što zbog smanjenja prirodnog priraštaja, raste i potreba za unaprijeđenjem socijalne i zdravstvene skrbi, a samim time se povećava i zainteresiranost u istraživanju i mjerenju kvalitete života starijih osoba. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira kvalitetu života kao osobno shvaćenje čovjekove pozicije u svakodnevnici života, glede sadržaja kulture, glede odrednica zakona i prava, posebno glede mogućnosti realizacije svojih ciljeva i želja. Kako bismo dobili uvid u kvalitetu života na otoku, tijekom izrade rada provedeno je istraživanje u gradu Hvaru na 155 ispitanika, 67 muškaraca i 88 žena. Raspon dobi ispitanika je od 65 do 94 godine. Pri anketiranju korišten je upitnik Svjetske zdravstvene organizacije WHOQOL – BREF, pitanja za interpretaciju rezultata (osobna pitanja; dob, spol, bračni status, itd.), pitanja vezana za odlazak u Dom za umirovljenike koja su osmišljena za ovo istraživanje te UCLA skala usamljenosti. Ocjenjivana je ukupna kvaliteta životom te ukupno zadovoljstvo zdravljem kao čestice WHOQOL – BREF upitnika. Ispitanici su ukupnu kvalitetu života na skali od 1 do 5 ocjenili prilično dobro (x̅ = 3,85; SD = ,72; M=4), a ukupno zadovoljstvo zdravljem, također na skali od 1 do 5, nešto niže od kvalitete života (x̅ = 3,59; SD = ,93; M=4). 49,7% ispitanika je odgovorilo kako bi pristali otići u Dom za umirovljenike u mjestu stanovanja. U usporedbi usamljenosti žena i muškaraca, žene pokazuju veći stupanj usamljenosti (x̅ = 79,95 za žene te x̅ = 63,95 za muškarce).