Paginacija
-
-
Sagorijevanje, perfekcionizam i akademski uspjeh
-
Tanja Popović Sagorijevanje kao konstrukt u istraživanjima najčešće se veže uz pomagačka zanimanja (Jacobs i Dodd, 2003). Međutim, postoje podaci prema kojima studenti također iskazuju simptome sagorijevanja. U prilog tomu ide i povećanje zahtjevnosti i konkurentnosti studijskih programa koji dovode do povećanja stresa i pritiska kod studenata upisanih u pojedine studijske programe. Istraživanja su pokazala da je perfekcionizam povezan s doživljavanjem stresa, a sve više ih dokazuje i njegovu...
-
-
Salezijanske odgojno-obrazovne ustanove od dolaska u Hrvatsku 1913. do 50-tih godina 20. stoljeća
-
Zrinka Brkić Cilj diplomskog rada je prikazat povijesni aspekt salezijanaca u Hrvatskoj. Obrađuje se povijest sedam salezijanskih ustanova za rad s mladićima u prvoj polovici dvadesetog stoljeća. Sadržaj rada organiziran je pažljivo u tri cjeline pisane pojedinačno za svaku kuću. U prvom dijelu opisana je precizno povijest preuzimanja ili otvaranja ustanova od strane Salezijanske družbe. Drugi dio opisuje odgojne metode i tipičnu organizaciju rada s mladićima na polju vjere, kulture i...
-
-
Samoefikasnost, lokus kontrole i dispozicijski optimizam kao prediktori straha od porođaja kod žena koje nisu trudne
-
Ana Čolić Misli o porođaju izazivaju brojne ugodne emocije, no javljaju se i neke neugodne, među kojima je i strah od porođaja. Uz strah od porođaja vežu se brojne negativne posljedice zbog čega ga je bitno što ranije prepoznati i započeti s intervencijama. Niža samoefikasnost, eksternalni lokus kontrole i niži dispozicijski optimizam povezani su s višim razinama straha od porođaja kod trudnica. Ipak, istraživanja na ženama koje nisu trudne i nemaju djecu ostaju malobrojna. Budući da se...
-
-
Samokontrola, usamljenost i strah od propuštanja kao prediktori korištenja društvenih mreža kod mladih
-
Karla Gale Društvene mreže postale su neizostavan dio svakodnevnog života, osobito među
mladima. Razumijevanje što predviđa ponašanje na društvenim mrežama ključno je za uvid
u njihove šire posljedice na mentalno zdravlje. Iako su brojna istraživanja usmjerena na
korištenje društvenih mreža, postoji manjak istraživanja koja ispituju sam intenzitet korištenja
društvenih mreža i njegove prediktore. Stoga, cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi odnos
samokontrole, tipova...
-
-
Samopoštovanje, perfekcionizam i lokus kontrole kao prediktori depresije
-
Lidija Kunštek Smatra se da je depresija jedan od najčešćih psihičkih poremećaja u današnje vrijeme s ozbiljnim personalnim, interpersonalnim i društvenim posljedicama (Baldwin i Birtwistle, 2002). Iz tih razloga, istraživanje ove bolesti postalo je vrlo značajno u kliničkoj psihologiji te se pokazalo vrlo važnim za istražiti što veći broj čimbenika koji utječu na njezin razvoj kako bi se moglo što bolje razumijeti i prevenirati nastanak ove bolesti. Stoga je i cilj ovoga rada bio ispitati...
-
-
Samoprocijenjeni utjecaj boli na kvalitetu života oboljelih od malignih bolesti na Klinici za onkologiju, KBC Zagreb
-
Danijela Jurišić Onkološke bolesti jedne su od najrasprostranjenijih bolesti današnjice. Zbog visoke stope smrtnosti nalaze se na drugom mjestu, odmah iza bolesti kardiovaskularnog sustava. Uz brojne simptome koje ih prate, jedan od najneugodnijih je bol. Bilo da se radi o akutnoj ili kroničnoj boli neophodno je pristupiti temeljito, te utvrditi uzrok pojave ovog simptoma. Adekvatnim pristupom moguća je i potpuna intervencija. Problem onkoloških bolesnika upravo je često prisutna kronična bol, maligna...
-
-
Samoprocjena mentalnog i tjelesnog zdravlja stanovnika s obzirom na udaljenost stanovanja od odlagališta otpada Jakuševec
-
Katarina Bilić Odlagalište otpada Jakuševec složeni je izvor onečišćenja koji zbog svog utjecaja na sve sastavnice okoliša predstavlja važan ekološki problem u Gradu Zagrebu, a time i rizik za zdravlje okolnih stanovnika. Inozemna su istraživanja općenito pokazala kako je mentalno i tjelesno zdravlje stanovnika koji žive u blizini odlagališta otpada i drugih izvora onečišćenja narušeno. U Hrvatskoj još nije provedeno istraživanje koje je se bavilo mentalnim i tjelesnim zdravljem...
-
-
Semiotička analiza religijskih i kultnih simbola u seriji True Detective
-
Frane Rančić Opći cilj ovoga rada semiotička je analiza religijske i kultne simbolike te filozofije uzaludnosti u prvoj sezoni serije True Detective. U radu je korištena deskriptivna i komparativna metoda kako bi se promatrane stvarnosti što potpunije istražile i kako bi se potom ispravno utvrdio njihov međuodnos. Analiza je pokazala kako unatoč stalno prisutnoj ideji filozofije uzaludnosti koja vrijeme promatra kao ravan krug u kojemu se sve vječno ponavlja na isti način bez mogućnosti...
-
-
Semiotička analiza tekstova duhovne glazbe iz opusa Čede Antolića
-
Josipa Galić Semiotička analiza služi otkrivanju značenja tekstova analiziranjem prisutnih znakova i kôdova, a tekstovi kao takvi kodirani su određenim značenjima koje je potrebno dekodirati i interpretirati radi shvaćanja smisla i poruke koje tekstovi prenose. Glazba kao medij, odnosno sredstvo komunikacije posrednik je u prenošenju općenito uvjerenja, stavova i poruka. Popularna duhovna glazba tako promiče katoličke vrijednosti prenoseći poruku Evanđelja. Ovaj diplomski rad bavi se metodom...
-
-
Simboli, memorija i imagologija u srednjovjekovnim kronikama 13. stoljeća
-
Paula Vuković Na osnovi analize i interpretacije triju srednjovjekovnih kronika, nastoji se pronaći simbole kojima se prenosi srednjovjekovna memorija i oblikuje imagologija. Putem induktivne metode zaključit će se što i na koji način oblikuje srednjovjekovno poimanje prošlosti i memorije te oblikuje imaginarij. Uz pomoć metode analize i sinteze analizirat će se i interpretirati simboli u kronikama te uvjeti i svrhe njihova prenošenja kroz pisanje o prošlosti. Pomoću tih metoda rad nastoji...
-
-
Simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja i odnos s roditeljima kod potomaka hrvatskih branitelja
-
Klara Utrobičić U posljednje vrijeme sve više istraživanja pokazuje kako pojedinac ne mora osobno proživjeti traumu da bi razvio posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). U takvim slučajevima često se koristi pojam sekundarna traumatizacija, koji objašnjava kako pojedinac može razviti simptome poremećaja zbog saznanja o traumatskom događaju koji je doživjela njemu bliska osoba i zbog želje da toj osobi pomogne. Ovaj fenomen posebno je zanimljiv kada uzmemo u obzir odnos roditelj-dijete, kao jedan...
Paginacija
