Paginacija

Potreba za nadzorom zaposlenika: neke njene odrednice te odnos sa stilom vodstva i zadovoljstvom poslom
Potreba za nadzorom zaposlenika: neke njene odrednice te odnos sa stilom vodstva i zadovoljstvom poslom
Dora Vrtiprah
Vodstvo je jedna od najsloženijih funkcija menadžmenta te ono utječe na mnoge ishode u samih zaposlenika. Model potrebe za nadzorom de Vriesa i suradnika (1998) jedan je od rijetkih modela na području vodstva koji pretpostavlja da bi na odnos između učinka pojedinog stila vodstva i ishoda u zaposlenika mogla djelovati i sama potreba zaposlenika za nadzorom. Kako je on rijetko provjeravan u literaturi, a uopće nije na hrvatskom uzorku, ovo je istraživanje provedeno s dvostrukim...
Potreba za palijativnom skrbi na otorinolaringološkom odjelu na području Bjelovarsko-bilogorske županije
Potreba za palijativnom skrbi na otorinolaringološkom odjelu na području Bjelovarsko-bilogorske županije
Sanja Vujčić
U ovom radu prikazana je fizioterapija i ostali potrebni postupci u okviru palijativne skrbi, potreba za palijativnom skrbi u Hrvatskoj i na području Bjelovarsko-bilogorske županije (BBŽ), problematika uspostave palijativne skrbi, koju nameću demografske promjene, starenje stanovništva i sve veći broj oboljelih od neizlječivih bolesti. Opisano je što je to palijativna skrb te ukratko njezin povijesni razvoj. Također, prikazano je stanje i organizacija palijativne skrbi u Hrvatskoj i...
Potrebe bolesnika za palijativnom skrbi na području Dubrovačko-neretvanske županije
Potrebe bolesnika za palijativnom skrbi na području Dubrovačko-neretvanske županije
Barbara Škratulja
Palijativna skrb je sveobuhvatna (zdravstvena, psihološka, socijalna i duhovna) skrb s ciljem pružanja potrebne njege bolesnicima s neizlječivom bolešću koja značajno skraćuje životni vijek. Nastoji se ublažiti bol i podići kvaliteta života bolesnika neizlječivih ili složenih bolesti. Cilj palijativne skrbi je postići najbolju moguću kvalitetu preostalog života kroz olakšanje patnje, kontrolu simptoma i povrat životnih funkcija pacijentu. Za provedbu palijativne skrbi...
Potres u Petrinji: odnos izloženosti informacijama u medijima i izbjegavanja kao strategije nošenja sa stresom
Potres u Petrinji: odnos izloženosti informacijama u medijima i izbjegavanja kao strategije nošenja sa stresom
Nikolina Strinavić
Hrvatsku je 2020. godine zadesio razoran potres, koji je bio izrazito popraćen u medijima. Takva popraćenost u medijima može rezultirati preopterećenosti informacijama, te, naposljetku, izbjegavanjem, neučinkovitom strategijom suočavanja sa stresnom situacijom. Izloženost medijskom izvještavanju nakon opasnosti povezano je i s percepcijom prijetnje opasnosti. Istraživanja govore u prilog i povezanosti percepcije prijetnje i izbjegavanja kao strategije suočavanja sa stresom....
Potrošačka socijalizacija djece: konzumerizam i vrijednosti
Potrošačka socijalizacija djece: konzumerizam i vrijednosti
Maurizio Bogović
U radu se proučava fenomen potrošačke socijalizacije, tj. na koji način konzumerizam utječe na stvaranje društvenih odnosa kod djece vrtićke dobi. Konzumerizam koji ima u cilju potaknuti potrošnju dolazi u doticaj s djecom od najranije dobi. Rad se temelji na kvalitativnoj metodologiji, podacima koji dolaze iz provedenih polustrukturiranih intervjua s pet odgajatelja u vrtiću. Ovim uzorkom namjera je bila istražiti utjecaj potrošačke socijalizacije i konzumerizma na stvaranje...
Poučavanje hrvatskoga standardnoga jezika na visokoškolskim ustanovama
Poučavanje hrvatskoga standardnoga jezika na visokoškolskim ustanovama
Zrinka Planinčić
Prepoznatljiva i sustavna jezična politika i briga o jeziku kao temelju vlastite kulture zadaća je svake uređene europske države. Unatoč tomu što je hrvatski jezik jedan od 24 službena jezika u Europskoj uniji, budućnost jezika ne može ovisiti samo o EU-u, već i o govornicima samih jezika (Granić, 2012). Pregled stručne literature pokazuje da hrvatski jezikoslovci desetljećima ulažu velike napore da se uvede jezična politika kako bi se u Hrvatskoj u javnome prostoru očuvao...
Povezanost akademske prokrastinacije, akademskog lokusa kontrole, osobina ličnosti i kristalizirane inteligencije s akademskim uspjehom
Povezanost akademske prokrastinacije, akademskog lokusa kontrole, osobina ličnosti i kristalizirane inteligencije s akademskim uspjehom
Gabriela Galić
Cilj istraživanja bio je ispitati odnos akademske prokrastinacije, akademskog lokusa kontrole, osobina ličnosti, kognitivnih sposobnosti te akademskog uspjeha kod studenata. Osim toga, ispitivala se povezanost akademske prokrastinacije i osobina ličnosti kod sudionika istraživanja. U istraživanju je sudjelovalo N = 200 studenata. Istraživanje se provodilo uz sljedeće instrumente: PASS- Skala akademske prokrastinacije (Solomon i Rothblum, 1984), Skala akademskog lokusa kontrole za...
Povezanost akademskog stresa, emocionalne kompetencije i emocionalnog jedenja
Povezanost akademskog stresa, emocionalne kompetencije i emocionalnog jedenja
Sara Šestak
Emocionalno jedenje odnosi se na fenomen kod kojeg se kod ljudi pod djelovanjem neugodnih emocija povećava motivacija za konzumiranjem hrane što dovodi do smanjivanja ili povlačenja neugodnih emocija. Prethodna istraživanja pokazala su kako gotovo 50% studenata doživljava umjerene razine akademskog stresa, dok oko 20% doživljava visoke razine akademskog stresa. S druge strane, više od 50% njih poseže za emocionalnim jedenjem kao načinom regulacije stresa, odnosno neugodnih emocija...
Povezanost antropometrijskih i nutritivnih mjera i postoperativnih komplikacija u bolesnika s karcinomima usne šupljine i orofarinksa s rekonstrukcijom slobodnim režnjevima
Povezanost antropometrijskih i nutritivnih mjera i postoperativnih komplikacija u bolesnika s karcinomima usne šupljine i orofarinksa s rekonstrukcijom slobodnim režnjevima
Marijana Matošević
Uvod: Karcinomi usne šupljine i orofarinksa pripadaju skupini karcinoma glave i vrata, koji su na šestom mjestu po učestalosti svih karcinoma. S obzirom na specifičnu lokalizaciju tumora u gornjem dijelu probavnog puta kod bolesnika je često prisutna malnutricija, što rezultira kaheksijom, često kao prvim simptomom bolesti. Mnogi bolesnici konzumiraju veće količine alkohola i puše, što dodatno utječe na njihovo opće stanje. Sve navedeno može imati za posljedicu probleme u...
Povezanost biometeorološke prognoze i broja hspitalizacija zbog poremećaja raspoloženja u općoj bolnici "Dr. Josip Benčević"
Povezanost biometeorološke prognoze i broja hspitalizacija zbog poremećaja raspoloženja u općoj bolnici "Dr. Josip Benčević"
Iva Lilić
Obično se vjeruje da vremenski uvjeti utječu na ljudsko raspoloženje i mnogi vjeruju da su sretniji kad su dani s dužim sunčanim intervalima, radije nego kad su dani kraći, tamniji i kišni. Čovjek današnjice, osim što želi znati kakvo ga vrijeme čeka za dan, dva ili više dana, želi znati i hoće li, te kako, to isto vrijeme na njega utjecati. Odgovor na to pitanje daje bioprognoza opisujući stanja koja nastaju pod utjecajem vremenskih prilika na zdrave ljude, raspoloženje i...
Povezanost boli i depresije u osoba s amputiranim ekstremitetom
Povezanost boli i depresije u osoba s amputiranim ekstremitetom
Josipa Varela
Uvod: U osoba u kojih je učinjena amputacija ekstremiteta često je izražen osjećaj boli koji može perzistirati i dugo nakon amputacije. Depresija se učestalo javlja u različitim tjelesnim bolestima i povezana je s boli. Cilj: Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost intenziteta boli i depresije u osoba s amputiranim ekstremitetom mjesec dana nakon operacije. Metode: U istraživanje je između 1.3.2019 i 1.6.2019 uključeno 60 ispitanika (83%muških) s medijanom dobi 65 godina u...
Povezanost boli u koštano mišićnom sustavu s razinom stresa na radnom mjestu kod djelatnika Klinike za infektivne bolesti: presječno istraživanje
Povezanost boli u koštano mišićnom sustavu s razinom stresa na radnom mjestu kod djelatnika Klinike za infektivne bolesti: presječno istraživanje
Mirjana Barač
Uvod: Djelatnici u zdravstvu, tehničko i administrativno osoblje zaposleno u sustavu zdravstva, izloženi su visokoj razini stresa koji se nalaze u radnom okruženju, a nisu u skladu sa djelatnikovim sposobnostima, mogućnostima i potrebama. Razinu stresa povećava odgovornost prema ljudskom životu i zdravlju, kontinuirano dinamičko opterećenje u radu s bolesnicima, neadekvatni uvjeti rada i često neodgodive intervencije. Ukoliko navedeni čimbenici traju duže vrijeme oni mogu...

Paginacija