Naslov | Akademski psihološki procvat: Uloga proaktivnosti, nastavničke podrške autonomiji i akademske zanesenosti |
Naslov (engleski) | Academic psychological flourishing: The role of proactivity, autonomy-supportive teachers and academic flow |
Autor | Ana Novak |
Mentor | Majda Rijavec (mentor) |
Član povjerenstva | Tajana Ljubin Golub (predsjednik povjerenstva) |
Član povjerenstva | Majda Rijavec (član povjerenstva) |
Član povjerenstva | Andreja Brajša-Žganec (član povjerenstva) |
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj | Hrvatsko katoličko sveučilište (Odjel za psihologiju) Zagreb |
Datum i država obrane | 2019-09-16, Hrvatska |
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana | DRUŠTVENE ZNANOSTI Psihologija |
Sažetak | Dobrobit je iznimno važan konstrukt koji zauzima središnju poziciju u pozitivnoj psihologiji. Mnogobrojna istraživanja su pokazala da je visoka razina dobrobiti povezana sa širokim spektrom pozitivnih ishoda, uključujući uspješno učenje, produktivnost i kreativnost, dobre odnose, prosocijalno ponašanje, dobro zdravlje i duži životni vijek. Koncept dobrobiti se najbolje
može shvatit ako ga gledamo kao multidimenzionalan fenomen koji uključuje i hedoničke i eudaimoničke aspekte. Pojam procvat (engl. flourishing) se koristi za opis kombinacije hedoničkog i eudaimoničnog aspekta dobrobiti, a odnosi se na stanje optimalnog mentalnog zdravlja (Keyes i Annas, 2009). Procvat je relativno novi konstrukt u području moderne psihologije i kao takav malo istraživan. U pogledu akademskog obrazovanja, osim postignuća i ocjena, za studente je jednako važno da na fakultetu razviju i psihološku dobrobit. Dosadašnja istraživanja su pokazala da je procvat povezan sa nekolicinom akademskih ishoda. Međutim, sva ta istraživanja se odnose samo na općeniti procvat, ne na procvat u akademskom smislu, zbog čega je potrebno istražiti upravo akademski procvat i čimbenike koji mu doprinose. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati dobne i spolne razlike u akademskom psihološkom procvatu studenata te ispitati u kojoj su mjeri ličnost, ponašanje nastavnika i iskustva na fakultetu povezani s akademskim procvatom. U istraživanju je sudjelovalo 126 studenata i studentica psihologije sa Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Za statističku obradu podataka korišteni su neparametrijski test Mann-Whitney U, parametrijska jednosmjerna ANOVA i hijerarhijska regresijska analiza. Dobiveni rezultati su djelomično potvrdili postavljene hipoteze. Suprotno očekivanjima, nisu pronađene razlike u akademskom psihološkom procvatu kod studenata s obzirom na godinu studija. S druge strane, potvrđeno je da nema razlika između studenata i studentica u visini akademskog psihološkog procvata. Također, rezultati su pokazali da nastavnička podrška autonomiji i zanesenost u pogledu studiranja, značajno doprinose akademskom psihološkom procvatu. |
Sažetak (engleski) | Wellbeing is an extremely important construct that deserves a high position in positive psychology. Various studies have shown that high level of wellbeing is associated with a broad spectrum of
positive outcomes, including successful learning, productivity and creativity, good relationships, pro-social behaviour, good health and longevity. The concept of well-being can be best understood by looking at it as a multidimensional phenomenon that includes both hedonic and eudaimonic aspects. The term ‘’flourishing’’ is used to describe a combination of hedonic and eudaimonic aspects of well-being, referring to the state of optimal mental health (Keyes and Annas, 2009.) Flourishing is a relatively new construct in the field of modern psychology and as such poorly explored. Regarding the academic education, apart from achievements and grades, it is equally important for students to increase their well-being. Previous research have shown that flourishing is associated with several academic outcomes, however, all of these studies relate only to general flourishing, not to the flourishing of the academic sense, which is why it is necessary to investigate precisely the academic flourishing and the factors contributing to it. The aim of this research was to look into the age and gender differences in the academic psychological flourishing of students and to examine the extent to which personality, behavior of teachers and university experience are related to the academic flourishing. 126 psychology students from Croatian Catholic University participated in this research. For statistical data processing, the non-parametric test Mann-Whitney U, the parametric one-way ANOVA and the hierarchical regression analysis were used. The results that were obtained partially confirmed the hypotheses. Contrary to the expectations, no differences were found in academic psychological flourishing in students regarding their year of study. On the other hand, it is confirmed that there is no difference between male and female students regarding their degree of academic psychological flourishing.
Also, the results have shown that the autonomy support of teachers and academic flow significantly contributed to the academic psychological flourishing . |
Ključne riječi |
|
Ključne riječi (engleski) |
|
Jezik | hrvatski |
URN:NBN | urn:nbn:hr:224:395998 |
Studijski program | Naziv: Psihologija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.) |
Vrsta resursa | Tekst |
Način izrade datoteke | Izvorno digitalna |
Prava pristupa | Pristup korisnicima matične ustanove |
Uvjeti korištenja | |
Datum i vrijeme pohrane | 2019-11-08 09:35:10 |